Vrlo važan i osobit spomenik glagoljici koji je podignut 1977. g. uz cestu od Roča do Huma. Aleja glagoljaša je projekt Čakavskog sabora. Idejni je začetnik Zvane Črnja, a osmislili su je prof. dr. Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš. Aleja započinje podno Roča – Stupom Čakavskog sabora. To je obilježje u obliku glagoljskog slova S koje simbolizira prvo slavensko pismo i početke slavenske pismenosti. Ostalih deset spomen - obilježja čine: Stol Ćirila i Metoda, Sijelo Klimenta Ohridskog, Vidikovac Grgura Ninskog, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskog Lucidara, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi te Vrata Huma.
Stol Ćirila i Metoda – naziv koji je ujedno i zapisan na obodu stola latinicom, ćirilicom i glagoljicom. Pored Stola posađena su i dva čempresakoja simboliziraju Svetu braću Ćirila i Metoda.
Sijelo Klimenta Ohridskog – ispod velikog hrasta stoji isklesana učiteljeva stolica (katedra) i oko nje kameni blokovi kao stolice za učenike. Ovo obilježje je posvećeno Klimentu Ohridskom najzaslužnijem učeniku i sljedbeniku Ćirila i Metoda koji je ujedno bio i osnivač slavenskog sveučilišta, škole što ju je osnovao u Ohridu (Makedonija) nakon što je poslije Metodove smrti (885. g.) morao bježati iz Moravske.
Glagoljski lapidarij – u mjestu Brnobići, točno ispred Crkvice Gospe od Snijega, u zid su ugrađena glagoljska znamenja koja predstavljaju glagoljske natpise iz Istre, Kvarnerskih otoka te iz Dalmacije, a to su: Plominski ulomak, Kninski ulomak, Valunska ploča, Krčki natpis, Plastovski ulomak, Baščanska ploča, Kamenica za blagoslovljenu vodu iz Mošćenica, Grdoselski ulomak, Kustodija iz Vrha, Senjska ploča i Supetarski ulomak. Lapidarij je realizirao dr. Branko Fučić, a svečano je otkriven 1984. g.
Klanac hrvatskog Lucidara – podno sela Brnobići zazidan je suhozid u obliku planine Učke i na vrh je postavljen fino oblikovan kamen koji predstavlja oblak nad Učkom. Ovo je obilježje posvećeno hrvatskom Lucidaru srednjovjekovnoj enciklopediji kojom su se služili i naši glagoljaši. U toj enciklopediji nepoznati glagoljaš je zapisao o Istri: Vaspet je jedna vlast jaže zovet se Istrija. I v tej zemlji je jedna gora, jaže zovet se latinski Olinfos, jaže je Učka. I te gori visokost ide daže pod oblaki.
Vidikovac Grgura Ninskog – kameni blok na kojem je uklesana abeceda latinskim, ćiriličnim i glagoljskim pismom. Slova su poredana usporedo kako bi posjetitelji mogli uspoređivanjem lakše naučiti slova onog pisma koje im je nepoznato.
Uspon Istarskog razvoda – Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. st. o razgraničenju posjeda feudalnih gospodara Istre: akvilejskog patrijarhata, Pazinske knežije i Venecije. Isprave su bile pisane latinskim, njemačkim i hrvatskim jezikom, a sačuvan je prijepis na hrvatskom jeziku kojeg je sastavio pop glagoljaš Mikula Gologorički.
Spomen – obilježje sastoji se od kamenih blokova isklesanih u obliku glagoljskih slova, a može se iščitati naziv Istarski razvod. U dnu brda nalazi se glagoljsko slovo „L“ kao ulazna vrata, a na vrhu je postavljen županski stol.
Zid hrvatskih protestanata i heretika - kameni zid u čijoj je sredini u kamenom bloku uklesano glagoljsko slovo S, te su u njegovom gornjem dijelu upisana imena poznatijih hrvatskih protestanata i heretika. U zid je također ugrađeno sedam kamenih ploča s citatima iz njihovih djela.
Odmorište žakna Jurja – obilježje posvećeno Jurju žaknu, istarskom glagoljašu koji je u Misalu kneza Novaka iz 1368. g. (Misal koji je kupljen 1405. g. za potrebe crkve u Nugli kod Roča) najavio tiskanje prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. g. Sedam kamenih kocki koje podsjećaju na kalupe za ručno slaganje knjiga, ispisuju: žakan Juri.
Spomenik otporu i slobodi - spomen obilježje koje se nalazi na samom ulazu u Hum. Sastoji se od tri kamena bloka jedan na drugom. Pojedini blok simbolizira jedno povijesno razdoblje: stari vijek, srednji vijek i novi vijek. Sva tri bloka zajedno simboliziraju otpor žitelja Humštine i vječitu težnju za mirom i slobodom.
Vrata Huma – posljednje spomen - obilježje Aleje koje završava ulaskom u najmanji grad na svijetu – Hum. Vrata Huma napravljena su od bakra, s rukohvatima u obliku volovskih rogova. Na dvjema alkama ispisane su riječi dobrodošlice. U gornjem dijelu vrata nalazi se kalendarij u obliku polukružno postavljenih medaljona s prizorima iz seoskog života po mjesecima.