• +385 (0) 52 662 343
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

O Glagoljici

Previous Next

O Glagoljici

Glagoljica je najstarije slavensko pismo čiji se nastanak vezuje uz misionarski rad braće Ćirila i Metoda. Njih je bizantski car 863. g. poslao u Moravsku da tamo šire kršćansku vjeru među slavenskim pučanstvom. Tada su Sveta braća odlučila prevesti bogoslužne knjige na staroslavenski jezik koji je bio razumljiv ondašnjem pučanstvu. Kako se riječi tog jezika nisu mogle pisati ni grčkim ni latinskim pismom, Ćiril je izmislio novo pismo – glagoljicu.
Smrću Ćirila i Metoda, ugasila se i glagoljica u Moravskoj, ali su njihovi učenici prenosili pismo i širili njihove ideje na Zapadu i Jugu. Glagoljica se trajno zadržala jedino kod Hrvata, a najduže se zadržala u Istri i primorskim krajevima Hrvatske i to ponajviše u liturgijske svrhe. Sve do dvadesetih godina XX. st. u crkvama se čitalo i pjevalo iz crkvenih knjiga pisanih glagoljicom, na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Svećenici glagoljaši su svojim djelovanjem snažno obilježili istarsku kulturu i književnost kroz stoljeća. U vrijeme glagoljaštva najrazvijenije sredine bili su gradići poput Roča i Huma. Iako je glagoljica bila crkveno pismo, njome su se ispisivale i oporuke, administrativni dokumenti, javne isprave, ugovori, njome su se služili notari, komunalna uprava, itd. Zahvaljujući glagoljskom pismu i glagoljašima, i do tada, neukog hrvatskog puka u ruralnim sredinama, barem djelomično su dopirala kulturna, književna i duhovna dostignuća europskog srednjovjekovlja.

GLAGOLJAŠKA AZBUKA

Da bi Vam glagoljski spomenici bili još zanimljiviji i kako bi ih sami mogli pročitati značajno je upoznati glagoljsko pismo tj. glagoljsku azbuku. Razlikujemo dva tipa glagoljskog pisma: obla glagoljica (kojom su pisani spomenici do početka XII. st.) i uglata glagoljica (kojom je najviše spomenika napisano od XII. do XV. st.). Od XV. st. sve se više koristio glagoljski kurziv. Uz glagoljska slova vežu se i nazivi slova.
Glagoljica nema posebnih znakova za brojeve, nego se glagoljska slova ujedno koriste i kao brojevne vrijednosti. Kada se slova koriste kao brojevi tada se ispred i iza slova - brojke stavlja točka, a iznad crta (titla).

Najznačajniji spomenik koji se vezuje uz glagoljsku azbuku jest Ročki glagoljski abecedarij koji se čuva u crkvici Sv. Antuna opata.


Kultura

Turistička zajednica Grada Buzeta  |  Buzet Tourist Office  |  Ente turistico della città di Buzet  |  Tourismusverband Buzet   |  Šetalište Vladimira Gortana 9, HR-52420 Buzet, Hrvatska-Croatia
T. 00385 (0) 52 662 343  |  F. 00385 (0) 52 662 343
Impressum  | Privatnost  | Statut TZ Buzeta  | Financijski izvještaj  | Izvještaj o radu

© 2017 Cursor d.o.o.. Sva prava pridržana. Izgled: Aplikko