Naša web stranica koristi kolačiće kako bi anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li iskustvo korištenja naše web stranice pozitivno te kako isto poboljšati. Ukoliko ne želite dopustiti upotrebu kolačića, iste možete isključiti.

  • +385 (0) 52 662 343
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Glagoljaški spomenici

Glagoljaški spomenici

Na području Istre pronađeni su neki od najstarijih glagoljskih spomenika – natpisa, grafita i kodeksa. Tu ubrajamo Plominski natpis iz XI. st. i Grdoselski ulomak iz XII. st. To su dva kamena glagoljska natpisa koji predstavljaju temelj za proučavanje glagoljaštva u Istri.
Buzeština, konkretnije područje Roča, Huma, Sovinjaka i Buzeta osobito je bogato glagoljaškim spomenicima.

Spomenut ćemo neke značajnije.

HUMSKI GRAFIT


 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor fotografije: Cvergla blog

Na zidovima u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju uparano je oko 40 glagoljskih grafita. Većina ih potječe iz XII. – XV. st. Najstariji među grafitima je svakako Humski grafit iz druge polovice XII. st. Uparan je na desnoj strani apside, na crvenoj borduri, a u transkripciji glasi: Kovača Martina je sve; je vzeta ino ošće jedna.
Na taj je način nepoznati humski pop glagoljaš zabilježio broj održanih tzv. gregorijanskih misa za kovača Martina.

HUMSKI GLAGOLJSKI NATPISI
U Humu je bilo poznato osam glagoljskih natpisa od kojih je jedan napisan na papiru (zalijepljenom na Humskom triptihu) i jedan na crkvenom zvonu (koji je izgubljen), dok su preostali isklesani u kamenu. Prema nalogu talijanskih fašista 1921. g. tri su natpisa devastirana – utučena nazubljenim batom. Ti su natpisi rekonstruirani i njihove kopije se nalaze u prizemlju humske Polače. Ti natpisi su sa ugaonog kamena zapadnog zida zvonika, natpis na kamenoj ploči ugrađenoj iznad glavnih gradskih vrata i natpis na kamenom bloku ugrađenom u pročelje župne crkve koji je prije bio ugrađen u zid stare župne crkve, a svjedoči o njenoj gradnji i kaže: Va ime Božje, amen. Let Gospodnjih 1609, miseca aprila 13, be osnovana sija crikav va vrime pre Mateja Benca tr župana i starešina Martina Gršinića. Oršin, biskup tršački i meštar Juri Gršinić.

BREVIJAR VIDA OMIŠLJANINA
Liturgijski kodeks naručen za crkvu Sv. Bartola u Roču.

ROČKI MISAL
Iz XV. stoljeća, čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču (Austrija). Napisao ga je vjerojatno Bartol Krbavac.

MISAL KNEZA NOVAKA
Datira iz 1368. g., a bio je kupljen za crkvu u Nugli pokraj Roča 1405. g. Taj je misal poslužio kao predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu - Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. Iako nije poznato gdje je knjiga tiskana, zna se da su tisak priredili istarski glagoljaši, a među njima je bio i Juri žakan iz Roča. On je na posljednjoj stranici Misala kneza Novaka zapisao čuvene riječi:

Vita, vita. Štampa naša gori gre.
Tako ja oću da naša gori gre,
1482. miseca ijuna 26. dni
to be pisano v grade Izule.
To pisa Juri žakan iz Roča.
Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro ote.

KVADRIGA DUHOVNIM ZAKONOM, TLMAČENJE MUKI I KVAREZIMAL
To su tri dijela koja je preveo, prepisao i preradio poznati ročki glagoljaš Šimun Greblo, krajem XV. st.


Kultura

Turistička zajednica Grada Buzeta  |  Buzet Tourist Office  |  Ente turistico della città di Buzet  |  Tourismusverband Buzet   |  Šetalište Vladimira Gortana 9, HR-52420 Buzet, Hrvatska-Croatia
T. 00385 (0) 52 662 343  |  F. 00385 (0) 52 662 343
Impressum  | Privatnost  | Statut TZ Buzeta  | Financijski izvještaj  | Izvještaj o radu

© 2017 Cursor d.o.o.. Sva prava pridržana. Izgled: Aplikko