• Stari grad Buzet jedan je od poznatih srednjovjekovnih istarskih gradića. Tipičnog akropolskog tipa, okružen velebnim zidinama, Buzet se prvi put spominje prije više od 1800 godina.
    Naseljen je još u prapovijesti, za vrijeme Rimljana naziva se utvrđenje Pinquentum.
    U gradu se 2000. g. probudio duh starine, povijesti, duh prošlog stoljeća kroz jedinu, najveću i najmasovniju manifestaciju u Starom gradu, a to je Subotina po starinski. Na taj dan, prvu nedjelju nakon blagdana Sv. Marije Male, otvorene su stare obrtničke radionice kojih je nekada bilo najviše upravo u Buzetu. Neke od tih radionica su: stara gradska pekara, stara kovačnica - kovačija, češljarski obrt, gradska ljekarna. Upravo tog dana u Buzet se sliju mnogi obrtnici, stari zanatlije, svirači tradicionalnih instrumenata, sudionici pučkog teatra, dimnjačari, pompjeri, sladoledari, ulični zabavljači, a na tržnici možete kupiti domaće autohtone proizvode. Zabava traje dugo u noć …


    Znamenitosti Staroga grada

    1 KAPELA SV. VIDA
    nalazi se na groblju, podno tvrđave. Srednjovjekovnog je podrijetla s reljefom sv. Vida, rimskim spiljama i grbom kapetana Marc’ Antonija Erizza iz razdoblja njegovog službovanja (1603 - 1606). Zvonik je iz 15./16. st., a natpis iz 1614. i 1653. g.

    2. VELA VRATA
    podigao je kapetan Giannmaria Contarini 1547. g. Na atici je reljef sv. Jurja, patrona tvrđave.

    3. JUŽNI BEDEM
    zidan je u 16. st., a obnovio ga je kapetan Andrea Erizzo 1699. g., njegov je grb ugrađen pod vijencem bedema.

    4. LAPIDARIJ
    gdje se nalaze nadgrobne ploče, grbovi i grlo bunara.

    5. ŽUPNI DVOR
    nalazi se na mjestu fortifikacijskog objekta iz 16. st. U 17. st. postao je kuća, palača obitelji Flego.

    6. PALAČA BEMBO
    iz 1728. g. s grbom kapetana Vicenza Bemba.

    7. RENESANSNA KULA
    dio je fortifikacijskog objekta.

    8. PORTAL
    iz 1670. g.

    9. PALAČA DE VERTIIS
    iz 1629. g. s obiteljskim grbom domaćeg istarskog plemića i natpisom.

     

    10. ŽUPNA CRKVA BLAŽENE DJEVICE MARIJE
    dovršena je 1784. g. Sadrži vrijedan inventar i riznicu dragocjenih predmeta sitne plastike. Orgulje su Gaetana Callida iz 1787. g.

    11. ZVONIK
    je sagrađen 1897. g., zvono ima na glagoljici urezanu 1541. g.

    12. VENECIJANSKO SKLADIŠTE
    iz 1514. g., obnovljeno 1796. g., s grbovima i natpisnim pločama rašporskih kapetana.

    13. ZAVIČAJNI MUZEJ (PALAČA BIGATTO)
    sagrađen je 1639. g. Za posjetitelje je otvorena arheološka zbirka s lapidarijem, etnološka zbirka gdje su izložene narodne nošnje, stara buzetska kuhinja, zbirka poljodjelskog alata i galerija za povremene likovne izložbe.

    14. MALA ŠTERNA
    obnovljena je 1517./1522. g. i ponovno sagrađena 1563. g.

    15. FONTIK
    venecijansko skladište za žito, izgrađen je 1534. g. i obnovljen 1587. g. Za društvena zbivanja obnovljen je 1900. g.

    16. MANIRISTIČKI PORTAL
    s grofovskim amblemom sagrađen je u prvoj trećini 17. st.

    17. RENESANSNA KUĆA
    iz sredine 16. st.

    18. VELA ŠTERNA
    podignuta je 1788./1789. g. na mjestu starije. Ograda je izvedena u rokoko stilu s grbom kapetana Marc’ Antonija Trevisana i natpisom o gradnji. U podnožju natpisa ugrađen je venecijanski reljef lava.

    19. CRKVA SV. JURJA
    dovršena je 1611. g., a povišena u 18. st. Opremljena je dragocjenim drvenim zlatnim oltarima iz 17. st., drvorezbarenim korskim klupama domaćeg majstora i velikim slikama Tiepolova sljedbenika. Preslica nad bedemom je iz 15. st.

    20. BAROKNA KUĆA
    s portalom i ogradom dovršenom 1741. g.

    21. MALA VRATA
    dovršena 1592. g.

     

    KARTA BUZETSKIH ZNAMENITOSTI (pdf)

  • Utemeljen je kao ilirsko naselje, a prerastao je u rimski castrum; u srednjem vijeku preobrazio se u utvrđeni kaštel ograđen zidinama s obrambenim kulama te Velikim vratima i Malim vratima. Tijekom 15. i 16. stoljeća Roč je bio središte hrvatske pismenosti, nakladništva i tiskarstva temeljenih na najstarijem slavenskom pismu, glagoljici.

    Nalazi se oko 10 km istočnije od Buzeta.
    Roč je još jedan gradić na brdu opasan zidinama koji se spominje davne 1064. g.
    Jedan od najvažnijih spomenika srednjeg vijeka je romanička crkvica Sv. Roka. Njena unutrašnjost oslikana je freskama u dva sloja, i to iz XIV. i XV. stoljeća.

    U crkvi Sv. Antuna nalazi se na zidu ispisan glagoljski abecedarij, jedan od važnijih svjedoka glagoljaške pismenosti u Roču. Treća po redu crkva u Roču je župna crkva Sv. Bartola s orguljama.
    Jedni od najvažnijih poznavatelja glagoljskog pisma, krajem XV. st. bili su Šimun Greblo i Juri žakan koji je na stranicama Misala kneza Novaka zapisao vijest o tiskanju prve hrvatske tiskane knjige (Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine). U smislu očuvanja glagoljske baštine, u Roču se svake godine održava „Mala glagoljska akademija“ koju pohađaju učenici šestih razreda osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Tu uče čitati i pisati glagoljicu, te se dublje upoznaju sa glagoljskom baštinom.

    Katedra Čakavskog sabora iz Roča je 2000. g. ostvarila značajan projekt i obogatila Roč replikom Gutenbergove glagoljske tiskarske preše. Autor projekta je prof. Frane Paro, a preša se može razgledati uz prethodnu najavu na broj tel. 00 385 (0) 91 567 9520 (Katedra Čakavskog sabora Roč).

    Roč je i gradić glazbenog amaterizma. Ovdje se, u organizaciji KUD - a „Istarski željezničar“ Roč, svake godine u svibnju održava međunarodna manifestacija „Z armoniku v Roč“ koja okuplja svirače na dijatonskim harmonikama – triestinama.

    Po obilasku Roča, možete se okrijepiti u Ročkoj konobi uz specijalitete domaće kuhinje.

     

    Izvor: Cvergla blog   

    KARTA ROČKIH ZNAMENITOSTI (pdf)

  • Vrata svijeta. Ulazimo u najmanji grad na svijetu koji je prema legendi nastao kada su divovi gradili gradove u dolini Mirne te od preostalog kamenja na kraju izgradili Hum. Prvi se put spominje 1102. godine. Gradske zidine su čuvale mjesto od čestih prodora Mlečana i Turaka. Na zapadnim gradskim vratima dva su glagoljaška zapisa. Vrata se svake godine svečano otvaraju na Dan grada Huma kada se bira novoga župana „na leto dan“. Nalazi se 7 km od Roča.


    Osim što je poznat kao najmanji grad na svijetu, odnedavno ponosno nosi i naziv Grada biske, a biska je rakija sa imelom, čija receptura potječe upravo iz Huma. Svake godine krajem listopada upravo u ovom gradiću održava se Smotra rakija gdje se poznati proizvođači rakija iz cijele Istre natječu za najbolju rakiju. Danas Hum ima oko dvadesetak stanovnika. Gradić se može obići za 5 minuta, a dulje se možete zadržati u Humskoj konobi kušajući neke od  poznatih istarskih specijaliteta, ili kupiti poneki suvenir u humskoj Galeriji (kontakt: 00 385 (0) 52 660 054) ili Trgovini „Imela“ (kontakt: 00 385 660 005).


    U ovom je mjestu ostao sačuvan običaj biranja župana na leto dan, kada se po drevnom običaju bira seoski poglavar.
    U Humu završava i poznati spomen - kompleks glagoljici, Aleja glagoljaša koja se proteže na 7 km dugom putu od Roča do Huma. Više na www.hum.hr

    KARTA HUMSKIH ZNAMENITOSTI (pdf)

  • Podno stoljetna kestena vrijeme odbrojava kameni sunčani sat. Dvorište velike župne crkve krije pogled prema uskoj dolini Mirne, uspavanim mlunskim poljima i vinogradima te prema osamljenoj Ćićariji na sjeveru. To je Sovinjak.

    Predaja kaže da je rimska carica Livia Drusilla naručivala i pila isključivo vino Pucinum iz Sovinjaka, otuda i njegova slava. Osim po proizvodnji vina, Sovinjak je znan i po proizvodnji vrhunskog „tekućeg zlata“ - maslinovog ulja. Početkom listopada svake godine, u tom malom gradiću održava se Bela nedeja, pučka fešta kada se mogu degustirati vina i pjenušci.

  • Kako je pjenušac stigao u središte poluotoka?
    Posjetite Vrh! Istra je uvijek lijepa, ali nigdje tako kao s vrha zvonika, s vrha vrhuvskog zvonika.

    Maleni istarski gradić smjestio se na vrhu brda sjeverno od jezera Butoniga. Ovaj izuzetan položaj omogućuje Vam da sa vrha zvonika vidite više od 130 gradova, gradića, sela i crkava na istarskom poluotoku. Vrhuvština broji 17 sela u kojima živi 700 - tinjak stanovnika.

    Sam gradić ima 40 kuća smještenih oko župne crkve Marijina Uznesenja.
    U Vrhu, u župnoj crkvi Uznesenja Marijina iz 1231. g. nalazi se najznačajniji spomenik tzv. kamena kustodija s likovima prikazanim u dekorativnom ukrasu i glagoljskim natpisom.

    Drugi stari arhitektonski spomenik Vrha je kapela Sv. Antuna opata, podignuta u XV. st., a obnovljena  1894. godine uz prilaznu cestu južno od naselja. Danas je na kapelici vidljiva kamena ploča s glagoljskim natpisom koji donosi godinu gradnje, ime graditelja te župnika i laičkih upravitelja crkvene imovine.

  • Tu Mirna susreće život u davnom bogatstvu mlinova vodenica, dok stari most još uvijek spaja zemlju i vodu u očekivanju povratka. Tu se divovi odmaraju.Kotli su nekada bili gospodarski najjače selo na Humštini s nadaleko poznatim mlinarima i krojačima. Tamošnji mlin još uvijek odolijeva vremenu. Danas su Kotli zaštićena ruralna sredina sa sačuvanim kortama, baladurima, voltama i slikovitim dimnjacima. Kroz selo protječe rijeka Mirna, padajući u slapovima preko stijena, dubeći u kamenu kotlaste udubine po kojima je selo dobilo ime.

    Video Kotli:


    Autor videa: Dino Alberini

  • Ćićarija se naziva veliko područje prekriveno pašnjacima i šumama koje se prostire sjeverozapadno od Buzeta. Iste te šume opskrbljivale su Veneciju drvom za izrađivanje vesala. Oštra klima ne dozvoljava bavljenje ratarstvom, već je život u ovom dijelu Istre oduvijek bio vezan za ovčarstvo. Stanovnici Ćićarije - Ćići bili su poznati po proizvodnji ugljena koji se prodavao po cijeloj Istri, pa sve do Trsta i Rijeke. Današnja sela Ćićarije uglavnom su vrlo mirna i gotovo pusta.

    Lanišće je danas glavno središte Ćićarije, ali i Općine Lanišće koja ima 400 - tinjak žitelja. To se je mjesto ugnijezdilo na obronku podno Orljaka (1106 m). Selom dominira crkva Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile iz 1927. g. Upravo na tom mjestu postojalo je zdanje iz 1609. g. o čemu svjedoči natpis u istočnom zidu zvonika (19 m). Sakralne predmete za novu crkvu župljani su kupili od tršćanske katedrale Sv. Justa. Među njima i gotičko raspelo.

    Brestpod Žbevnicom je jedno zanimljivo mjestašce znano po najmanjem zvoniku u Istri. Naime, austrijska je vlast 1878. g. mještanima Bresta izgradila crkvu Sv. Trojstva u zamjenu prava za korištenje vode iz seoskog izvora za potrebe željeznice. Budući da ugovorom nije bila predviđena i gradnja zvonika, mještani su se morali sami snaći te su tako izgradili zvonik visok svega nekoliko metara.

    Žbevnica je brdo iznad sela visine 1.024 m. Pogled koji se prostire sa tog dijela jedan je od najljepših u ovom dijelu Istre.

    Selo Slum sa crkvicom Sv. Mateja iz XVI. st. je i danas poznato po stoljetnoj lipi šupljeg debla. Ovo je zasigurno jedno od najstarijih stabala u Istri jer zapisi kažu da je „crkva sagrađena pokraj velike lipe“.

    Brgudac se nalazi se na visini oko 747 m, a vrh nad njim doseže gotovo 1100 m. Na groblju se nalazi crkvica Sv. Luke u unutrašnjosti s prikazom Bogorodice iz trsatskog svetišta kraj Rijeke. Pokraj puteljka koji vodi uzbrdo uočit ćete sedam korita za vodu, uvijek punih, zahvaljujući izvoru čiste, navodno i čudotvorne vode. Upravo pored ovog izvora započinje planinarska staza prema Koritima. Za oko 40 minuta laganog hoda, s povremenim odmorima, stići ćete do odredišta.

    Rašpor -ostatci istoimenog kaštela bili su nekoć sjedište rašporskog kapetana (najviše vojne dužnosti u mletačkoj Istri) sve do 1511. godine kada je ono premješteno u Buzet, ali je kapetan zadržao izvorni naslov. Za obližnju Rašporsku jamu vezuje se i jedan svjetski primat. Naime, u vrijeme kada su jamu istraživali Eugenij Boegan i Luigi Vittorio Bertarelli, dakle 1925. g. bila je najdublja jama na svijetu. Njezina dubina iznosi 450 m.

  • Humske freske

    Najstarije i najpoznatije freske nalaze se u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju, iz druge polovice XII. st., a predstavljaju vrlo rijedak primjer bizantskog slikarstva na ovim prostorima. U to vrijeme Hum je pripadao akvilejskom patrijarhu, pa je vjerojatno da su oni bili naručitelji fresaka. Njihov autor je nepoznat, ali njegovo djelo svakako svjedoči o njegovom velikom talentu i vrhunskom freskoslikaru. Iz sačuvanih fragmenata može se zaključiti da je u trijumfalnom luku bio prikaz Navještenja, na južnom zidu nalazio se ciklus iz Kristova života, od kojeg je sačuvan detalj Pohođenja, dok su na sjevernom zidu sačuvani detalji iz ciklusa Kristove muke: Posljednja večera, Judin poljubac, Raspeće, Skidanje s križa i Polaganje u grob. U donjem dijelu sjevernog zida vidljiv je fragmenat koji prikazuje mučeništvo sv. Lovrenca.
    U oslikane zidove uparan je i poznati glagoljski grafit poznat pod nazivom, Humski grafit.
    Upravo iz ove crkvice potječe drveni polikromirani oltarni retabl s tri slike i oslikanom lunetom poznat kao Humski triptih. Iz glagoljskog natpisa na retablu saznajemo da ga je izradio majstor meštar Anton iz Padove (današnje Kašćerge) 1529. g. Humski triptih danas se čuva u pazinskom sjemeništu kao zaštićeni spomenik kulture.

    Ročke freske

    U romaničkoj crkvici Sv. Roka u Roču nalazi se apsida koja je oslikana s dva sloja fresaka: stariji sloj datira iz XIV. st., a mlađi iz druge polovice XV. st. Stariji sloj s hagiografskim prizorima pripada talijanskom trecentu, a mlađi je sloj, rad nepoznatog furlanskog majstora renesansnog usmjerenja, a prikazuje Krista u slavi i dvanaest apostola. 

    ROČKA FRESKOSLIKARSKA RADIONICA

    Nakon što vas vodič prerušen u srednjevjekovnog slikara povede nekoliko stoljeća u prošlost i upozna s istarskim freskama, čeka Vas jedinstvena prilika da se okušate u stvaranju freske. U jedinom atelieu takve vrste u Hrvatskoj fresku ćete moći izraditi uz pomoć umjetnika, te ponijeti je kući kao dragi suvenir.

    Info: www.istrianatravel.hr
    e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

  • Jedini sačuvani stup sramote u obliku ljudske prilike nalazi se kod sela Salež, a domaći ljudi ga još zovu „Berlin“, po berlini, vrsti kočije s četiri sjedala koja je nekada vozila na relaciji Berlin – Pariz, a prema predaji, na takvim su se kolima kažnjenici izvrgavali ruglu. Isklesan je u bijelom kamenu, kakvog nema na području sela, a predstavlja ljudski lik sa kapom na glavi, poput turskoga fesa; lijevu ruku drži na prsima, gdje se nekada nalazio pričvršćen lanac za vezivanje kažnjenika, dok mu je desnica spuštena na tek naviješteni spolni organ. Gotovo nečitak latinski natpis isklesan na prsima kaže:

     ANO1769
     IVSTICIAM
     DILIGITE
     F.F.M.o BZ.o
     Ea.O C.G.e


    Ovaj bi natpis mogao značiti: Pravda ovoj jadnoj pokrajini.
    Postoji i zgoda u kojoj Mate Grižančić, nastanjen u obližnjoj kući, pripovijeda da su stariji ljudi u selu pričali kako je berlin dovezen u Salež sav okićen cvijećem na kolima koja je vuklo šest najsnažnijih volova, a u povorci je bilo 18 djevojaka, odjevenih u bijelo…

  • Povijest „Kosmatoga grada“ puna je legendi i usmenih predaja. Kaštel je služio za nadziranje cijele doline rijeke Mirne i središnje Istre akvilejskim patrijarsima u srednjem vijeku i Mlečanima u XV. st. Kaštel Petrapilosa nalazi se 6 km zapadno od Buzeta, nedaleko ceste koja vodi uz rijeku Mirnu prema Livadama i Motovunu. Srednjovjekovni dvorac smjestio se na visokoj hridi koja dominira širim područjem uz rječicu Bračanu. Stoljećima je predstavljao odličan vojno - obrambeni položaj s kojeg se kontroliralo svako kretanje poljem ili cestom širom doline.

    Prvi pisani izvori spominju utvrdu – Ruin, još u X. st. Od tada pa do početka XIII. st., u Istri su se izmjenjivala razdoblja dugotrajnih borbi za nasljedno pravo vlasti između germanskih feudalnih obitelji, akvilejskih i gradeških patrijarha. Akvilejski patrijarh preuzeo je zamak 1208. g. i držao ga je u posjedu sve do 1420. g. kada ga je oduzela Venecija. Ime feudalca Vulingiusa de Petrapilosa, kao akvilejskog vazala, prvi se put pojavilo u spisu 1210. g.
    Nakon 1420. g. kaštel Petrapilosa je prešao pod upravu Serenissime.
    Godine 1440. mletački je dužd dodijelio Nicoli Gravisiju iz Pirana Castrum Petrapillosae u „vječni feud“ koji je sačinjavalo 12 sela na oko 89 km2 zemlje. Od tada su se izmijenili brojni nasljednici, a Kaštel je opstao sve do kraja XVIII. st., iako je prema nekim izvorima Kaštel izgorio u drugom desetljeću XVII. st. i poslije nije više bio obnavljan. Crkva Sv. Marije Magdalene koja se nalazi u sklopu kaštela Petrapilose ostala je u funkciji sve do 1793. g., iako se život u utvrdi ranije ugasio. U crkvici su nakon početka obnavljanja 1999. g., pronađeni brojni ostatci srednjovjekovnih fresaka koji se danas čuvaju u Zavičajnom muzeju u Buzetu.

  • Ta je crkvica najzanimljiviji sakralni objekt u Buzetskom dekanatu, jer ju definiraju tri epohe i faze gradnje. Najranije je izgrađen pravokutni romanički brod, kasnije je s istočne strane dograđeno kasnogotičko svetište. Na apsidama se nalaze lijepi gotički prozori sa zašiljenim vrhom, bogatim mrežištem i izvornim ostakljenjem, što se rijetko viđa u Istri.
    U trećoj fazi izgradnje, s južne strane dodana je renesansna sakristija. Tijekom XVII. st. izgrađena je veća barokna lopica neobičnog tlocrta i lepezastog krova. Jedan zanimljivi detalj iz unutrašnjosti crkve svakako je svetište sa rebrastim zvjezdano ukomponiranim svodom. Ovakvo rješenje svoda jedinstven je primjer u cijeloj regiji.

  • Zavičajni muzej Grada Buzeta osnovan je 1961.g. i sve do 1975. djelovao je samostalno. Tada se priključuje Narodnom sveučilištu «Augustin Vivoda» dio kojega je i danas. Od svog nastanka zadržao je karakter gradskog ili zavičajnog muzeja, pa se zbirke uglavnom sastoje od građe prikupljene na području Grada Buzeta.
    Zavičajni muzej grada Buzeta,  smješten je u palači Bigatto iz 1639.g.,  u Starom gradu Buzetu, sa stalnim postavima arheološke zbirke s lapidarijem, etnološke zbirke i galerije za povremene likovne izložbe i koncerte. Otvorene su još i izložbe «Antifašistička borba na Buzeštini» i «Kostel Pietrapeloza – O tragovima fresaka iz crkvice Sv. Magdalene».
    Muzej u svom sastavu ima dvoranu za povremene izložbe, obrtničke radionice te knjižnicu i fototeku. Jedan od najzanimljivijih izložbenih primjeraka koji se može vidjeti u muzeju, svakako je i Buzetska naušnica.

    Ljetno radno vrijeme muzeja (07. i 08.mjesec): 
    Radnim danom  09.00h-15.00h, 17.00h-20.00h
    Vikendom i blagdanom 09.00h-12.00h
    Subotom i nedjeljom uz prethodnu najavu na br. Tel. 00385 52 662-792 ili 
    na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
    Cijena ulaznica: Odrasli – 15,00 kn, za djecu i grupe (više od 5 osoba) – 10,00 kn.

    Posjetite neke od sačuvanih obrtničkih radionica koje se nalaze pod okriljem Zavičajnog muzeja Grada Buzeta. 

    Češljarski obrt
    Sadrži stroj na ručni pogon za izradu i glačanje češljeva od rogova istarsko-podolskog goveda (boškarina),  potrebne alate i proizvode. To je jedina češljara takve vrste u Istri.
     
    Kovački i kolarski obrt
    Sadrži izvorni alatom i proizvode kovačke i kolarske radionice, nalazi se u autentičnom prostoru nekadašnje gradske kovačnice.
     
    Stara gradska pekara
    Nalazi se u autentičnoj zgradi s originalnom krušnom peći, gdje se i nekada pekao kruh te drugi pekarski proizvodi
  • Glagoljica je najstarije slavensko pismo čiji se nastanak vezuje uz misionarski rad braće Ćirila i Metoda. Njih je bizantski car 863. g. poslao u Moravsku da tamo šire kršćansku vjeru među slavenskim pučanstvom. Tada su Sveta braća odlučila prevesti bogoslužne knjige na staroslavenski jezik koji je bio razumljiv ondašnjem pučanstvu. Kako se riječi tog jezika nisu mogle pisati ni grčkim ni latinskim pismom, Ćiril je izmislio novo pismo – glagoljicu.
    Smrću Ćirila i Metoda, ugasila se i glagoljica u Moravskoj, ali su njihovi učenici prenosili pismo i širili njihove ideje na Zapadu i Jugu. Glagoljica se trajno zadržala jedino kod Hrvata, a najduže se zadržala u Istri i primorskim krajevima Hrvatske i to ponajviše u liturgijske svrhe. Sve do dvadesetih godina XX. st. u crkvama se čitalo i pjevalo iz crkvenih knjiga pisanih glagoljicom, na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Svećenici glagoljaši su svojim djelovanjem snažno obilježili istarsku kulturu i književnost kroz stoljeća. U vrijeme glagoljaštva najrazvijenije sredine bili su gradići poput Roča i Huma. Iako je glagoljica bila crkveno pismo, njome su se ispisivale i oporuke, administrativni dokumenti, javne isprave, ugovori, njome su se služili notari, komunalna uprava, itd. Zahvaljujući glagoljskom pismu i glagoljašima, i do tada, neukog hrvatskog puka u ruralnim sredinama, barem djelomično su dopirala kulturna, književna i duhovna dostignuća europskog srednjovjekovlja.

    GLAGOLJAŠKA AZBUKA

    Da bi Vam glagoljski spomenici bili još zanimljiviji i kako bi ih sami mogli pročitati značajno je upoznati glagoljsko pismo tj. glagoljsku azbuku. Razlikujemo dva tipa glagoljskog pisma: obla glagoljica (kojom su pisani spomenici do početka XII. st.) i uglata glagoljica (kojom je najviše spomenika napisano od XII. do XV. st.). Od XV. st. sve se više koristio glagoljski kurziv. Uz glagoljska slova vežu se i nazivi slova.
    Glagoljica nema posebnih znakova za brojeve, nego se glagoljska slova ujedno koriste i kao brojevne vrijednosti. Kada se slova koriste kao brojevi tada se ispred i iza slova - brojke stavlja točka, a iznad crta (titla).

    Najznačajniji spomenik koji se vezuje uz glagoljsku azbuku jest Ročki glagoljski abecedarij koji se čuva u crkvici Sv. Antuna opata.

  • Na području Istre pronađeni su neki od najstarijih glagoljskih spomenika – natpisa, grafita i kodeksa. Tu ubrajamo Plominski natpis iz XI. st. i Grdoselski ulomak iz XII. st. To su dva kamena glagoljska natpisa koji predstavljaju temelj za proučavanje glagoljaštva u Istri.
    Buzeština, konkretnije područje Roča, Huma, Sovinjaka i Buzeta osobito je bogato glagoljaškim spomenicima.

    Spomenut ćemo neke značajnije.

    HUMSKI GRAFIT


     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    Izvor fotografije: Cvergla blog

    Na zidovima u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju uparano je oko 40 glagoljskih grafita. Većina ih potječe iz XII. – XV. st. Najstariji među grafitima je svakako Humski grafit iz druge polovice XII. st. Uparan je na desnoj strani apside, na crvenoj borduri, a u transkripciji glasi: Kovača Martina je sve; je vzeta ino ošće jedna.
    Na taj je način nepoznati humski pop glagoljaš zabilježio broj održanih tzv. gregorijanskih misa za kovača Martina.

    HUMSKI GLAGOLJSKI NATPISI
    U Humu je bilo poznato osam glagoljskih natpisa od kojih je jedan napisan na papiru (zalijepljenom na Humskom triptihu) i jedan na crkvenom zvonu (koji je izgubljen), dok su preostali isklesani u kamenu. Prema nalogu talijanskih fašista 1921. g. tri su natpisa devastirana – utučena nazubljenim batom. Ti su natpisi rekonstruirani i njihove kopije se nalaze u prizemlju humske Polače. Ti natpisi su sa ugaonog kamena zapadnog zida zvonika, natpis na kamenoj ploči ugrađenoj iznad glavnih gradskih vrata i natpis na kamenom bloku ugrađenom u pročelje župne crkve koji je prije bio ugrađen u zid stare župne crkve, a svjedoči o njenoj gradnji i kaže: Va ime Božje, amen. Let Gospodnjih 1609, miseca aprila 13, be osnovana sija crikav va vrime pre Mateja Benca tr župana i starešina Martina Gršinića. Oršin, biskup tršački i meštar Juri Gršinić.

    BREVIJAR VIDA OMIŠLJANINA
    Liturgijski kodeks naručen za crkvu Sv. Bartola u Roču.

    ROČKI MISAL
    Iz XV. stoljeća, čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču (Austrija). Napisao ga je vjerojatno Bartol Krbavac.

    MISAL KNEZA NOVAKA
    Datira iz 1368. g., a bio je kupljen za crkvu u Nugli pokraj Roča 1405. g. Taj je misal poslužio kao predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu - Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. Iako nije poznato gdje je knjiga tiskana, zna se da su tisak priredili istarski glagoljaši, a među njima je bio i Juri žakan iz Roča. On je na posljednjoj stranici Misala kneza Novaka zapisao čuvene riječi:

    Vita, vita. Štampa naša gori gre.
    Tako ja oću da naša gori gre,
    1482. miseca ijuna 26. dni
    to be pisano v grade Izule.
    To pisa Juri žakan iz Roča.
    Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro ote.

    KVADRIGA DUHOVNIM ZAKONOM, TLMAČENJE MUKI I KVAREZIMAL
    To su tri dijela koja je preveo, prepisao i preradio poznati ročki glagoljaš Šimun Greblo, krajem XV. st.

  • Vrlo važan i osobit spomenik glagoljici koji je podignut 1977. g. uz cestu od Roča do Huma. Aleja glagoljaša je projekt Čakavskog sabora. Idejni je začetnik Zvane Črnja, a osmislili su je prof. dr. Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš. Aleja započinje podno Roča – Stupom Čakavskog sabora. To je obilježje u obliku glagoljskog slova S koje simbolizira prvo slavensko pismo i početke slavenske pismenosti. Ostalih deset spomen - obilježja čine: Stol Ćirila i Metoda, Sijelo Klimenta Ohridskog, Vidikovac Grgura Ninskog, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskog Lucidara, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi te Vrata Huma.

    Stol Ćirila i Metoda – naziv koji je ujedno i zapisan na obodu stola latinicom, ćirilicom i glagoljicom. Pored Stola posađena su i dva čempresakoja simboliziraju Svetu braću Ćirila i Metoda.

    Sijelo Klimenta Ohridskog – ispod velikog hrasta stoji isklesana učiteljeva stolica (katedra) i oko nje kameni blokovi kao stolice za učenike. Ovo obilježje je posvećeno Klimentu Ohridskom najzaslužnijem učeniku i sljedbeniku Ćirila i Metoda koji je ujedno bio i osnivač slavenskog sveučilišta, škole što ju je osnovao u Ohridu (Makedonija) nakon što je poslije Metodove smrti (885. g.) morao bježati iz Moravske.

    Glagoljski lapidarij – u mjestu Brnobići, točno ispred Crkvice Gospe od Snijega, u zid su ugrađena glagoljska znamenja koja predstavljaju glagoljske natpise iz Istre, Kvarnerskih otoka te iz Dalmacije, a to su: Plominski ulomak, Kninski ulomak, Valunska ploča, Krčki natpis, Plastovski ulomak, Baščanska ploča, Kamenica za blagoslovljenu vodu iz Mošćenica, Grdoselski ulomak, Kustodija iz Vrha, Senjska ploča i Supetarski ulomak. Lapidarij je realizirao dr. Branko Fučić, a svečano je otkriven 1984. g.

    Klanac hrvatskog Lucidara – podno sela Brnobići zazidan je suhozid u obliku planine Učke i na vrh je postavljen fino oblikovan kamen koji predstavlja oblak nad Učkom. Ovo je obilježje posvećeno hrvatskom Lucidaru srednjovjekovnoj enciklopediji kojom su se služili i naši glagoljaši. U toj enciklopediji nepoznati glagoljaš je zapisao o Istri: Vaspet je jedna vlast jaže zovet se Istrija. I v tej zemlji je jedna gora, jaže zovet se latinski Olinfos, jaže je Učka. I te gori visokost ide daže pod oblaki.  

    Vidikovac Grgura Ninskog – kameni blok na kojem je uklesana abeceda latinskim, ćiriličnim i glagoljskim pismom. Slova su poredana usporedo kako bi posjetitelji mogli uspoređivanjem lakše naučiti slova onog pisma koje im je nepoznato.       

    Uspon Istarskog razvoda – Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. st. o razgraničenju posjeda feudalnih gospodara Istre: akvilejskog patrijarhata, Pazinske knežije i Venecije. Isprave su bile pisane latinskim, njemačkim i hrvatskim jezikom, a sačuvan je prijepis na hrvatskom jeziku kojeg je sastavio pop glagoljaš Mikula Gologorički.
    Spomen – obilježje sastoji se od kamenih blokova isklesanih u obliku glagoljskih slova, a može se iščitati naziv Istarski razvod. U dnu brda nalazi se glagoljsko slovo „L“ kao ulazna vrata, a na vrhu je postavljen županski stol.

    Zid hrvatskih protestanata i heretika - kameni zid u čijoj je sredini u kamenom bloku uklesano glagoljsko slovo S, te su u njegovom gornjem dijelu upisana imena poznatijih hrvatskih protestanata i heretika. U zid je također ugrađeno sedam kamenih ploča s citatima iz njihovih djela.

    Odmorište žakna Jurja – obilježje posvećeno Jurju žaknu, istarskom glagoljašu koji je u Misalu kneza Novaka iz 1368. g. (Misal koji je kupljen 1405. g. za potrebe crkve u Nugli kod Roča) najavio tiskanje prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. g. Sedam kamenih kocki koje podsjećaju na kalupe za ručno slaganje knjiga, ispisuju: žakan Juri.   

    Spomenik otporu i slobodi - spomen  obilježje koje se nalazi na samom ulazu u Hum. Sastoji se od tri kamena bloka jedan na drugom. Pojedini blok simbolizira jedno povijesno razdoblje: stari vijek, srednji vijek i novi vijek. Sva tri bloka zajedno simboliziraju otpor žitelja Humštine i vječitu težnju za mirom i slobodom.

    Vrata Huma – posljednje spomen - obilježje Aleje koje završava ulaskom u najmanji grad na svijetu – Hum. Vrata Huma napravljena su od bakra, s rukohvatima u obliku volovskih rogova. Na dvjema alkama ispisane su riječi dobrodošlice. U gornjem dijelu vrata nalazi se kalendarij u obliku polukružno postavljenih medaljona s prizorima iz seoskog života po mjesecima.

  • A significant and exceptional monument complex commemorating Glagolitic heritage was erected in 1977 along the road from Roč to Hum. The Glagolitic Lane is a project of the Chakavian Parliament (Čakavski sabor). The author of the entire concept is Zvane Črnja, and it was realized through the work of prof. dr. Josip Bratulić and sculptor Želimir Janeš. The beginning of the Lane is at the foot of Roč hill with the first monument – Pillar of the Chakavian Parliament.
    This monument in the form of the Glagolitic letter S symbolizes the first Slavic script and the beginnings of Slavic literacy. The remaining ten memorial sites are: Table of Cyril and Methodius, Chair of Kliment of Ohrid, Belvedere of Gregory of Nin, Glagolitic Lapidarium, Gorge of the Croatian Lucidar, Gradient of the Survey of Istrian Land Boundaries, Wall of Croatian Protestants and Heretics, Resting-area of Juri the Deacon, Monument of Resistance and Freedom and Hum Gates.

    The glagolitic memorial-sites:

    Pillar of the Chakavian Parliament – a memorial-site in the shape of the glagolitic letter S which symbolizes the first Slavic script and the beginnings of the Slavic literacy.

    Table of Cyril and Methodius – the name of this stone table monument is written on the rim written in Latin, Cyrillic and Glagolitic. Two cypresses are planted beside to the table symbolizing the Holy Brothers.

    The Chair of Kliment of Ohrid – dedicated to Kliment of Ohrid, the most meritorious disciple of Cyrill and Methodius the founder of the first Slavic university.

    Glagolitic Lapidarium – a collection of copies of the oldest and most significant Glagolitic inscriptions fom Istra, the Kvarner islands and Dalmatia are built in the surrounding wall in front of the church in the village Bernobići.

    Gorge of the Croatian Lucidar – dedicated to the Croatian Lucidar, the medieval encyclopedia used by our Glagolites.

    Belvedere of Grgur of Nin – the Latin, Glagolitic and Cyrillic alphabets are inscribed on the stone block.

    Gradient of the Survey of Istrian Land Boundaries – The Survey of Istrian Land Boundaries is a collection of documents from the 13th and 14th centuries about land boundaries of Istrian feudal lords: Aquilean Patriarchate, Pazin county and Venice. The memorial-site consists of stone blocks cut in the shape of Galgolitic letters which put together give the original name: Istarski razvod.   

    Wall of the Croatian Protestants and Heretics – in the centre of the stone wall, in the white stone block, the Galgolitic letter S is inscribed whereas in its upper part are names of famous Croatian protestants and heretics. Quotations from their works are inscribed in the seven stone slabs.

    Resting-place of Juri the Deacon – dedicated to Juri the Deacon, an Istrian Galgolite who helped prepare the printing of the first Croatian printed book Missal from 1483. He enthusiastically announced it in Duke Novak's Missal (written in 1386) with words which are inscribed in the stone wall (in the shape of a book). The seven stone cubes resemble matrixes for hand typesetting while the letters on them spell: Žakn Juri (Juri the Deacon).

    Monument to Resistance and Freedom – it consists of three stone blocks, one above the other. Each block symbolizes a particular historic period: the ancient world, the Middle Ages and the modern world. They symbolize the resistance of the people of Hum and its area against tyranny and banishment as well as their aspiration to peace and freedom throughout the ages.

    Gate of Hum – made of copper hand-holds in the shape of ox's horns, the two door knockers bear welcome inscriptions. There is a peasant's calendar - twelve medallions with scenes of rural life – placed semi-circularly in the upper part of the gate.

    (Text by Miroslav Sinčić)

  • Some of the oldest Glagolitic monuments - inscriptions, graffiti, codices - have been found on the territory of Istria. Among them is the Plomin Inscription from the 11th century and Grdoselo Fragment from the 12th century. These are two Glagolitic inscriptions on stone that are the basis of Glagolitic research in Istria.
    The Buzet area Buzeština, especially around Roč, Hum, Sovinjak and Buzet abounds in Glagolitic monuments.

    These are some of the most significant ones:

    HUM GRAFFITO (HUMSKI GRAFIT)


     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    Source: Cvergla blog

    On the painted walls of the small church of St. Jerome at the Hum cemetery are about 40 inscribed Glagolitic graffiti. Most of them date from the 12th - 15th century. The oldest among them is surely the Hum graffito from the second half of the 12th century. It is inscribed on a red rim on the right side of the apse and reads (transcribed): For Martin the Blacksmith are all 30; yet one more is for him.
    This is how an unknown Glagolitic priest from Hum registered the number of offered so-called Gregorian masses for Martin the Blacksmith.

    HUM GLAGOLITIC INSCRIPTIONS (HUMSKI GLAGOLJSKI NATPISI)
    Of the eight famous Glagolitic inscriptions from Hum, one was written on paper (pasted onto the Hum triptych) and one on the church bell (lost), whereas the others were inscribed in stone.

    BREVIARY OF VID OF OMIŠALJ (BREVIJAR VIDA OMIŠLJANINA)
    Liturgical codex commissioned for St. Bartholomew's church in Roč.

    ROÈ MISSAL (ROČKI MISAL)
    Dates from the 15th century and today is kept in the National Library in Vienna (Austria). It was probably written by Bartol Krbavac.

    DUKE NOVAK'S MISSAL (MISAL KNEZA NOVAKA)
    Dates from 1368, and was bought for the church in Nugla near Roè in 1405. That missal served as a model for the first Croatian printed book -  Missal from 1483 - Editio priceps. Although the place of printing is unknown, a well-known fact is that the printing of the book was prepared by Istrian Glagolitic priests, and among them was Juri the Deacon from Roč.

    NOTEBOOK OF SPIRITUAL LAWS (KVADRIGA DUHOVNIM ZAKONOM), EXPLANATION OF SUFFERING (TLMAČENJE MUKI) and KVAREZIMAL
    These are three works translated, transcribed and adapted by Šimun Greblo, the well-known Glagolitic priest at the end of the 15th century.

  • Words inscribed in the stone and the parchment follow this part of Istria, live with it in the new discoveries. The glagolitic Alphabet left a deep trace in Istria, in the Croatian coastal area and on the islands. The role of the custodian of the Alphabet belonged to the church, tofraternities, unknown writers: parochs, community leaders and notaries. The Glagolitic Alley, the monument of the Glagolitic Literature history from brothers Ćiril and Metoda to our days, preserve the knowledge of the giants. The stone inscriptions lead our today`s travels and path starts beneath Roči n the shape of the letter S – the symbol of the čakavski sabor…

  • The museum was founded in 1961 and until 1975 functioned as an independent institution. From the very beginnings it has preserved its features of a regional or municipal museum, so most of the exhibits have been collected in the Buzet area.
    The Regional Museum is housed in the Bigatto Palace in the old town dating from 1639.  It houses a permanent display of archaeological stone monuments, ethnographic collection and gallery for organizing art exhibitions and concerts. There are also exhibitions entitled "Anti-fascist battle in the Buzet area" and "Petrapilosa Castle – traces of frescoes from the chapel of St. Mary Magdalene".
    Within the museum complex is a hall for temporary exhibitions, arts and crafts workshops, as well as library and photograph archives. One of the most interesting museum exhibits is the Buzet earring.


    Opening hours - July and August: 

    Mon - Fri  9am - 3pm, 5pm - 8pm
    Saturday and Sunday 9am - 12am, tel. 00385 52 662-792 or e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

    Admission: adults – 15.00 kn, children and groups – 10.00 kn.

    Old craftsmen workshops
    Visit one of the preserved old craftsmen workshops of the Regional Museum of the City of Buzet.

    Comb-making trade
    Contains a hand-operated machine for making combs made of horns of the typical Istrian ox boškarin, needed tools and products. It is the only comb-making shop of this kind in Istria.

    Blacksmith and wagon maker's trade
    contains original tools and products of the blacksmith and wagon maker's shop, situated in the onetime town blacksmith's shop.

    Old town bakery
    Located in the authentic building with original baker's oven where bread and other products were once baked.

  • This small church is the most interesting sacral structure in the Buzet area, since it is defined by three periods and phases of construction. The rectangular Romanesque nave was built first, then the late-Romanesque presbytery was added on the eastern side. The apses reveal lovely Gothic windows with pointed upper parts, elaborate features and original glass which is rarely seen in Istria.
    In the third phase of construction the Renaissance sacristy was added on the southern side. During the 17th century a large Baroque portico (lopica) with an unusual ground plan and fan-shaped ceiling was built. One of the interesting details from the church interior is surely the presbytery with radiating vault. It is a unique example of this type in the entire region.

Turistička zajednica Grada Buzeta  |  Buzet Tourist Office  |  Ente turistico della città di Buzet  |  Tourismusverband Buzet   |  Šetalište Vladimira Gortana 9, HR-52420 Buzet, Hrvatska-Croatia
T. 00385 (0) 52 662 343  |  F. 00385 (0) 52 662 343
Impressum  | Privatnost  | Statut TZ Buzeta  | Financijski izvještaj  | Izvještaj o radu

© 2017 Cursor d.o.o.. Sva prava pridržana. Izgled: Aplikko