• +385 (0) 52 662 343
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
  • Stari grad Buzet jedan je od poznatih srednjovjekovnih istarskih gradića. Tipičnog akropolskog tipa, okružen velebnim zidinama, Buzet se prvi put spominje prije više od 1800 godina.
    Naseljen je još u prapovijesti, za vrijeme Rimljana naziva se utvrđenje Pinquentum.
    U gradu se 2000. g. probudio duh starine, povijesti, duh prošlog stoljeća kroz jedinu, najveću i najmasovniju manifestaciju u Starom gradu, a to je Subotina po starinski. Na taj dan, prvu nedjelju nakon blagdana Sv. Marije Male, otvorene su stare obrtničke radionice kojih je nekada bilo najviše upravo u Buzetu. Neke od tih radionica su: stara gradska pekara, stara kovačnica - kovačija, češljarski obrt, gradska ljekarna. Upravo tog dana u Buzet se sliju mnogi obrtnici, stari zanatlije, svirači tradicionalnih instrumenata, sudionici pučkog teatra, dimnjačari, pompjeri, sladoledari, ulični zabavljači, a na tržnici možete kupiti domaće autohtone proizvode. Zabava traje dugo u noć …


    Znamenitosti Staroga grada

    1 KAPELA SV. VIDA
    nalazi se na groblju, podno tvrđave. Srednjovjekovnog je podrijetla s reljefom sv. Vida, rimskim spiljama i grbom kapetana Marc’ Antonija Erizza iz razdoblja njegovog službovanja (1603 - 1606). Zvonik je iz 15./16. st., a natpis iz 1614. i 1653. g.

    2. VELA VRATA
    podigao je kapetan Giannmaria Contarini 1547. g. Na atici je reljef sv. Jurja, patrona tvrđave.

    3. JUŽNI BEDEM
    zidan je u 16. st., a obnovio ga je kapetan Andrea Erizzo 1699. g., njegov je grb ugrađen pod vijencem bedema.

    4. LAPIDARIJ
    gdje se nalaze nadgrobne ploče, grbovi i grlo bunara.

    5. ŽUPNI DVOR
    nalazi se na mjestu fortifikacijskog objekta iz 16. st. U 17. st. postao je kuća, palača obitelji Flego.

    6. PALAČA BEMBO
    iz 1728. g. s grbom kapetana Vicenza Bemba.

    7. RENESANSNA KULA
    dio je fortifikacijskog objekta.

    8. PORTAL
    iz 1670. g.

    9. PALAČA DE VERTIIS
    iz 1629. g. s obiteljskim grbom domaćeg istarskog plemića i natpisom.

     

    10. ŽUPNA CRKVA BLAŽENE DJEVICE MARIJE
    dovršena je 1784. g. Sadrži vrijedan inventar i riznicu dragocjenih predmeta sitne plastike. Orgulje su Gaetana Callida iz 1787. g.

    11. ZVONIK
    je sagrađen 1897. g., zvono ima na glagoljici urezanu 1541. g.

    12. VENECIJANSKO SKLADIŠTE
    iz 1514. g., obnovljeno 1796. g., s grbovima i natpisnim pločama rašporskih kapetana.

    13. ZAVIČAJNI MUZEJ (PALAČA BIGATTO)
    sagrađen je 1639. g. Za posjetitelje je otvorena arheološka zbirka s lapidarijem, etnološka zbirka gdje su izložene narodne nošnje, stara buzetska kuhinja, zbirka poljodjelskog alata i galerija za povremene likovne izložbe.

    14. MALA ŠTERNA
    obnovljena je 1517./1522. g. i ponovno sagrađena 1563. g.

    15. FONTIK
    venecijansko skladište za žito, izgrađen je 1534. g. i obnovljen 1587. g. Za društvena zbivanja obnovljen je 1900. g.

    16. MANIRISTIČKI PORTAL
    s grofovskim amblemom sagrađen je u prvoj trećini 17. st.

    17. RENESANSNA KUĆA
    iz sredine 16. st.

    18. VELA ŠTERNA
    podignuta je 1788./1789. g. na mjestu starije. Ograda je izvedena u rokoko stilu s grbom kapetana Marc’ Antonija Trevisana i natpisom o gradnji. U podnožju natpisa ugrađen je venecijanski reljef lava.

    19. CRKVA SV. JURJA
    dovršena je 1611. g., a povišena u 18. st. Opremljena je dragocjenim drvenim zlatnim oltarima iz 17. st., drvorezbarenim korskim klupama domaćeg majstora i velikim slikama Tiepolova sljedbenika. Preslica nad bedemom je iz 15. st.

    20. BAROKNA KUĆA
    s portalom i ogradom dovršenom 1741. g.

    21. MALA VRATA
    dovršena 1592. g.

     

    KARTA BUZETSKIH ZNAMENITOSTI (pdf)

  • Utemeljen je kao ilirsko naselje, a prerastao je u rimski castrum; u srednjem vijeku preobrazio se u utvrđeni kaštel ograđen zidinama s obrambenim kulama te Velikim vratima i Malim vratima. Tijekom 15. i 16. stoljeća Roč je bio središte hrvatske pismenosti, nakladništva i tiskarstva temeljenih na najstarijem slavenskom pismu, glagoljici.

    Nalazi se oko 10 km istočnije od Buzeta.
    Roč je još jedan gradić na brdu opasan zidinama koji se spominje davne 1064. g.
    Jedan od najvažnijih spomenika srednjeg vijeka je romanička crkvica Sv. Roka. Njena unutrašnjost oslikana je freskama u dva sloja, i to iz XIV. i XV. stoljeća.

    U crkvi Sv. Antuna nalazi se na zidu ispisan glagoljski abecedarij, jedan od važnijih svjedoka glagoljaške pismenosti u Roču. Treća po redu crkva u Roču je župna crkva Sv. Bartola s orguljama.
    Jedni od najvažnijih poznavatelja glagoljskog pisma, krajem XV. st. bili su Šimun Greblo i Juri žakan koji je na stranicama Misala kneza Novaka zapisao vijest o tiskanju prve hrvatske tiskane knjige (Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine). U smislu očuvanja glagoljske baštine, u Roču se svake godine održava „Mala glagoljska akademija“ koju pohađaju učenici šestih razreda osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Tu uče čitati i pisati glagoljicu, te se dublje upoznaju sa glagoljskom baštinom.

    Katedra Čakavskog sabora iz Roča je 2000. g. ostvarila značajan projekt i obogatila Roč replikom Gutenbergove glagoljske tiskarske preše. Autor projekta je prof. Frane Paro, a preša se može razgledati uz prethodnu najavu na broj tel. 00 385 (0) 91 567 9520 (Katedra Čakavskog sabora Roč).

    Roč je i gradić glazbenog amaterizma. Ovdje se, u organizaciji KUD - a „Istarski željezničar“ Roč, svake godine u svibnju održava međunarodna manifestacija „Z armoniku v Roč“ koja okuplja svirače na dijatonskim harmonikama – triestinama.

    Po obilasku Roča, možete se okrijepiti u Ročkoj konobi uz specijalitete domaće kuhinje.

     

    Izvor: Cvergla blog   

    KARTA ROČKIH ZNAMENITOSTI (pdf)

  • Podno stoljetna kestena vrijeme odbrojava kameni sunčani sat. Dvorište velike župne crkve krije pogled prema uskoj dolini Mirne, uspavanim mlunskim poljima i vinogradima te prema osamljenoj Ćićariji na sjeveru. To je Sovinjak.

    Predaja kaže da je rimska carica Livia Drusilla naručivala i pila isključivo vino Pucinum iz Sovinjaka, otuda i njegova slava. Osim po proizvodnji vina, Sovinjak je znan i po proizvodnji vrhunskog „tekućeg zlata“ - maslinovog ulja. Početkom listopada svake godine, u tom malom gradiću održava se Bela nedeja, pučka fešta kada se mogu degustirati vina i pjenušci.

  • Vrata svijeta. Ulazimo u najmanji grad na svijetu koji je prema legendi nastao kada su divovi gradili gradove u dolini Mirne te od preostalog kamenja na kraju izgradili Hum. Prvi se put spominje 1102. godine. Gradske zidine su čuvale mjesto od čestih prodora Mlečana i Turaka. Na zapadnim gradskim vratima dva su glagoljaška zapisa. Vrata se svake godine svečano otvaraju na Dan grada Huma kada se bira novoga župana „na leto dan“. Nalazi se 7 km od Roča.


    Osim što je poznat kao najmanji grad na svijetu, odnedavno ponosno nosi i naziv Grada biske, a biska je rakija sa imelom, čija receptura potječe upravo iz Huma. Svake godine krajem listopada upravo u ovom gradiću održava se Smotra rakija gdje se poznati proizvođači rakija iz cijele Istre natječu za najbolju rakiju. Danas Hum ima oko dvadesetak stanovnika. Gradić se može obići za 5 minuta, a dulje se možete zadržati u Humskoj konobi kušajući neke od  poznatih istarskih specijaliteta, ili kupiti poneki suvenir u humskoj Galeriji (kontakt: 00 385 (0) 52 660 054) ili Trgovini „Imela“ (kontakt: 00 385 660 005).


    U ovom je mjestu ostao sačuvan običaj biranja župana na leto dan, kada se po drevnom običaju bira seoski poglavar.
    U Humu završava i poznati spomen - kompleks glagoljici, Aleja glagoljaša koja se proteže na 7 km dugom putu od Roča do Huma. Više na www.hum.hr

    KARTA HUMSKIH ZNAMENITOSTI (pdf)

  • Kako je pjenušac stigao u središte poluotoka?
    Posjetite Vrh! Istra je uvijek lijepa, ali nigdje tako kao s vrha zvonika, s vrha vrhuvskog zvonika.

    Maleni istarski gradić smjestio se na vrhu brda sjeverno od jezera Butoniga. Ovaj izuzetan položaj omogućuje Vam da sa vrha zvonika vidite više od 130 gradova, gradića, sela i crkava na istarskom poluotoku. Vrhuvština broji 17 sela u kojima živi 700 - tinjak stanovnika.

    Sam gradić ima 40 kuća smještenih oko župne crkve Marijina Uznesenja.
    U Vrhu, u župnoj crkvi Uznesenja Marijina iz 1231. g. nalazi se najznačajniji spomenik tzv. kamena kustodija s likovima prikazanim u dekorativnom ukrasu i glagoljskim natpisom.

    Drugi stari arhitektonski spomenik Vrha je kapela Sv. Antuna opata, podignuta u XV. st., a obnovljena  1894. godine uz prilaznu cestu južno od naselja. Danas je na kapelici vidljiva kamena ploča s glagoljskim natpisom koji donosi godinu gradnje, ime graditelja te župnika i laičkih upravitelja crkvene imovine.

  • Tu Mirna susreće život u davnom bogatstvu mlinova vodenica, dok stari most još uvijek spaja zemlju i vodu u očekivanju povratka. Tu se divovi odmaraju.Kotli su nekada bili gospodarski najjače selo na Humštini s nadaleko poznatim mlinarima i krojačima. Tamošnji mlin još uvijek odolijeva vremenu. Danas su Kotli zaštićena ruralna sredina sa sačuvanim kortama, baladurima, voltama i slikovitim dimnjacima. Kroz selo protječe rijeka Mirna, padajući u slapovima preko stijena, dubeći u kamenu kotlaste udubine po kojima je selo dobilo ime.

    Video Kotli:


    Autor videa: Dino Alberini

  • Ćićarija se naziva veliko područje prekriveno pašnjacima i šumama koje se prostire sjeverozapadno od Buzeta. Iste te šume opskrbljivale su Veneciju drvom za izrađivanje vesala. Oštra klima ne dozvoljava bavljenje ratarstvom, već je život u ovom dijelu Istre oduvijek bio vezan za ovčarstvo. Stanovnici Ćićarije - Ćići bili su poznati po proizvodnji ugljena koji se prodavao po cijeloj Istri, pa sve do Trsta i Rijeke. Današnja sela Ćićarije uglavnom su vrlo mirna i gotovo pusta.

    Lanišće je danas glavno središte Ćićarije, ali i Općine Lanišće koja ima 400 - tinjak žitelja. To se je mjesto ugnijezdilo na obronku podno Orljaka (1106 m). Selom dominira crkva Sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile iz 1927. g. Upravo na tom mjestu postojalo je zdanje iz 1609. g. o čemu svjedoči natpis u istočnom zidu zvonika (19 m). Sakralne predmete za novu crkvu župljani su kupili od tršćanske katedrale Sv. Justa. Među njima i gotičko raspelo.

    Brestpod Žbevnicom je jedno zanimljivo mjestašce znano po najmanjem zvoniku u Istri. Naime, austrijska je vlast 1878. g. mještanima Bresta izgradila crkvu Sv. Trojstva u zamjenu prava za korištenje vode iz seoskog izvora za potrebe željeznice. Budući da ugovorom nije bila predviđena i gradnja zvonika, mještani su se morali sami snaći te su tako izgradili zvonik visok svega nekoliko metara.

    Žbevnica je brdo iznad sela visine 1.024 m. Pogled koji se prostire sa tog dijela jedan je od najljepših u ovom dijelu Istre.

    Selo Slum sa crkvicom Sv. Mateja iz XVI. st. je i danas poznato po stoljetnoj lipi šupljeg debla. Ovo je zasigurno jedno od najstarijih stabala u Istri jer zapisi kažu da je „crkva sagrađena pokraj velike lipe“.

    Brgudac se nalazi se na visini oko 747 m, a vrh nad njim doseže gotovo 1100 m. Na groblju se nalazi crkvica Sv. Luke u unutrašnjosti s prikazom Bogorodice iz trsatskog svetišta kraj Rijeke. Pokraj puteljka koji vodi uzbrdo uočit ćete sedam korita za vodu, uvijek punih, zahvaljujući izvoru čiste, navodno i čudotvorne vode. Upravo pored ovog izvora započinje planinarska staza prema Koritima. Za oko 40 minuta laganog hoda, s povremenim odmorima, stići ćete do odredišta.

    Rašpor -ostatci istoimenog kaštela bili su nekoć sjedište rašporskog kapetana (najviše vojne dužnosti u mletačkoj Istri) sve do 1511. godine kada je ono premješteno u Buzet, ali je kapetan zadržao izvorni naslov. Za obližnju Rašporsku jamu vezuje se i jedan svjetski primat. Naime, u vrijeme kada su jamu istraživali Eugenij Boegan i Luigi Vittorio Bertarelli, dakle 1925. g. bila je najdublja jama na svijetu. Njezina dubina iznosi 450 m.

  • Jedini sačuvani stup sramote u obliku ljudske prilike nalazi se kod sela Salež, a domaći ljudi ga još zovu „Berlin“, po berlini, vrsti kočije s četiri sjedala koja je nekada vozila na relaciji Berlin – Pariz, a prema predaji, na takvim su se kolima kažnjenici izvrgavali ruglu. Isklesan je u bijelom kamenu, kakvog nema na području sela, a predstavlja ljudski lik sa kapom na glavi, poput turskoga fesa; lijevu ruku drži na prsima, gdje se nekada nalazio pričvršćen lanac za vezivanje kažnjenika, dok mu je desnica spuštena na tek naviješteni spolni organ. Gotovo nečitak latinski natpis isklesan na prsima kaže:

     ANO1769
     IVSTICIAM
     DILIGITE
     F.F.M.o BZ.o
     Ea.O C.G.e


    Ovaj bi natpis mogao značiti: Pravda ovoj jadnoj pokrajini.
    Postoji i zgoda u kojoj Mate Grižančić, nastanjen u obližnjoj kući, pripovijeda da su stariji ljudi u selu pričali kako je berlin dovezen u Salež sav okićen cvijećem na kolima koja je vuklo šest najsnažnijih volova, a u povorci je bilo 18 djevojaka, odjevenih u bijelo…

  • Ta je crkvica najzanimljiviji sakralni objekt u Buzetskom dekanatu, jer ju definiraju tri epohe i faze gradnje. Najranije je izgrađen pravokutni romanički brod, kasnije je s istočne strane dograđeno kasnogotičko svetište. Na apsidama se nalaze lijepi gotički prozori sa zašiljenim vrhom, bogatim mrežištem i izvornim ostakljenjem, što se rijetko viđa u Istri.
    U trećoj fazi izgradnje, s južne strane dodana je renesansna sakristija. Tijekom XVII. st. izgrađena je veća barokna lopica neobičnog tlocrta i lepezastog krova. Jedan zanimljivi detalj iz unutrašnjosti crkve svakako je svetište sa rebrastim zvjezdano ukomponiranim svodom. Ovakvo rješenje svoda jedinstven je primjer u cijeloj regiji.

  • Words inscribed in the stone and the parchment follow this part of Istria, live with it in the new discoveries. The glagolitic Alphabet left a deep trace in Istria, in the Croatian coastal area and on the islands. The role of the custodian of the Alphabet belonged to the church, tofraternities, unknown writers: parochs, community leaders and notaries. The Glagolitic Alley, the monument of the Glagolitic Literature history from brothers Ćiril and Metoda to our days, preserve the knowledge of the giants. The stone inscriptions lead our today`s travels and path starts beneath Roči n the shape of the letter S – the symbol of the čakavski sabor…

  • Povijest „Kosmatoga grada“ puna je legendi i usmenih predaja. Kaštel je služio za nadziranje cijele doline rijeke Mirne i središnje Istre akvilejskim patrijarsima u srednjem vijeku i Mlečanima u XV. st. Kaštel Petrapilosa nalazi se 6 km zapadno od Buzeta, nedaleko ceste koja vodi uz rijeku Mirnu prema Livadama i Motovunu. Srednjovjekovni dvorac smjestio se na visokoj hridi koja dominira širim područjem uz rječicu Bračanu. Stoljećima je predstavljao odličan vojno - obrambeni položaj s kojeg se kontroliralo svako kretanje poljem ili cestom širom doline.

    Prvi pisani izvori spominju utvrdu – Ruin, još u X. st. Od tada pa do početka XIII. st., u Istri su se izmjenjivala razdoblja dugotrajnih borbi za nasljedno pravo vlasti između germanskih feudalnih obitelji, akvilejskih i gradeških patrijarha. Akvilejski patrijarh preuzeo je zamak 1208. g. i držao ga je u posjedu sve do 1420. g. kada ga je oduzela Venecija. Ime feudalca Vulingiusa de Petrapilosa, kao akvilejskog vazala, prvi se put pojavilo u spisu 1210. g.
    Nakon 1420. g. kaštel Petrapilosa je prešao pod upravu Serenissime.
    Godine 1440. mletački je dužd dodijelio Nicoli Gravisiju iz Pirana Castrum Petrapillosae u „vječni feud“ koji je sačinjavalo 12 sela na oko 89 km2 zemlje. Od tada su se izmijenili brojni nasljednici, a Kaštel je opstao sve do kraja XVIII. st., iako je prema nekim izvorima Kaštel izgorio u drugom desetljeću XVII. st. i poslije nije više bio obnavljan. Crkva Sv. Marije Magdalene koja se nalazi u sklopu kaštela Petrapilose ostala je u funkciji sve do 1793. g., iako se život u utvrdi ranije ugasio. U crkvici su nakon početka obnavljanja 1999. g., pronađeni brojni ostatci srednjovjekovnih fresaka koji se danas čuvaju u Zavičajnom muzeju u Buzetu.

  • This small church is the most interesting sacral structure in the Buzet area, since it is defined by three periods and phases of construction. The rectangular Romanesque nave was built first, then the late-Romanesque presbytery was added on the eastern side. The apses reveal lovely Gothic windows with pointed upper parts, elaborate features and original glass which is rarely seen in Istria.
    In the third phase of construction the Renaissance sacristy was added on the southern side. During the 17th century a large Baroque portico (lopica) with an unusual ground plan and fan-shaped ceiling was built. One of the interesting details from the church interior is surely the presbytery with radiating vault. It is a unique example of this type in the entire region.

  • Zavičajni muzej Grada Buzeta osnovan je 1961.g. i sve do 1975. djelovao je samostalno. Tada se priključuje Narodnom sveučilištu «Augustin Vivoda» dio kojega je i danas. Od svog nastanka zadržao je karakter gradskog ili zavičajnog muzeja, pa se zbirke uglavnom sastoje od građe prikupljene na području Grada Buzeta.
    Zavičajni muzej grada Buzeta,  smješten je u palači Bigatto iz 1639.g.,  u Starom gradu Buzetu, sa stalnim postavima arheološke zbirke s lapidarijem, etnološke zbirke i galerije za povremene likovne izložbe i koncerte. Otvorene su još i izložbe «Antifašistička borba na Buzeštini» i «Kostel Pietrapeloza – O tragovima fresaka iz crkvice Sv. Magdalene».
    Muzej u svom sastavu ima dvoranu za povremene izložbe, obrtničke radionice te knjižnicu i fototeku. Jedan od najzanimljivijih izložbenih primjeraka koji se može vidjeti u muzeju, svakako je i Buzetska naušnica.

    Ljetno radno vrijeme muzeja (07. i 08.mjesec): 
    Radnim danom  09.00h-15.00h, 17.00h-20.00h
    Vikendom i blagdanom 09.00h-12.00h
    Subotom i nedjeljom uz prethodnu najavu na br. Tel. 00385 52 662-792 ili 
    na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
    Cijena ulaznica: Odrasli – 15,00 kn, za djecu i grupe (više od 5 osoba) – 10,00 kn.

    Posjetite neke od sačuvanih obrtničkih radionica koje se nalaze pod okriljem Zavičajnog muzeja Grada Buzeta. 

    Češljarski obrt
    Sadrži stroj na ručni pogon za izradu i glačanje češljeva od rogova istarsko-podolskog goveda (boškarina),  potrebne alate i proizvode. To je jedina češljara takve vrste u Istri.
     
    Kovački i kolarski obrt
    Sadrži izvorni alatom i proizvode kovačke i kolarske radionice, nalazi se u autentičnom prostoru nekadašnje gradske kovačnice.
     
    Stara gradska pekara
    Nalazi se u autentičnoj zgradi s originalnom krušnom peći, gdje se i nekada pekao kruh te drugi pekarski proizvodi
  • «The overgrown Town» is history full of legends and oral traditions. The castle served for the surveillance of the valley of the River Mirna and the central Istria for the Aquileian patriarchs in the Middle Ages and for the Venetians in the 15th century.

    Petrapilosa Castle lies 6 km west of Buzet, close to the road along the Mirna river in the direction of Livade or Motovun. This medieval castle is situated on a high cliff that dominates the entire area of the Braèana river. For centuries it held an excellent military and defensive position from which all movements through the field or along the road could be controlled.
    The fortification Ruin was first mentioned in written documents as early as the 10th century.
    Mass was celebrated for the last time in the castle chapel of St. Mary Magdalene in 1793, even though the entire complex had been abandoned long before. After the restoration work began in the chapel in 1999, numerous remains of medieval frescoes have been found. Today they are displayed in the Regional Museum in Buzet.

  • Humske freske

    Najstarije i najpoznatije freske nalaze se u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju, iz druge polovice XII. st., a predstavljaju vrlo rijedak primjer bizantskog slikarstva na ovim prostorima. U to vrijeme Hum je pripadao akvilejskom patrijarhu, pa je vjerojatno da su oni bili naručitelji fresaka. Njihov autor je nepoznat, ali njegovo djelo svakako svjedoči o njegovom velikom talentu i vrhunskom freskoslikaru. Iz sačuvanih fragmenata može se zaključiti da je u trijumfalnom luku bio prikaz Navještenja, na južnom zidu nalazio se ciklus iz Kristova života, od kojeg je sačuvan detalj Pohođenja, dok su na sjevernom zidu sačuvani detalji iz ciklusa Kristove muke: Posljednja večera, Judin poljubac, Raspeće, Skidanje s križa i Polaganje u grob. U donjem dijelu sjevernog zida vidljiv je fragmenat koji prikazuje mučeništvo sv. Lovrenca.
    U oslikane zidove uparan je i poznati glagoljski grafit poznat pod nazivom, Humski grafit.
    Upravo iz ove crkvice potječe drveni polikromirani oltarni retabl s tri slike i oslikanom lunetom poznat kao Humski triptih. Iz glagoljskog natpisa na retablu saznajemo da ga je izradio majstor meštar Anton iz Padove (današnje Kašćerge) 1529. g. Humski triptih danas se čuva u pazinskom sjemeništu kao zaštićeni spomenik kulture.

    Ročke freske

    U romaničkoj crkvici Sv. Roka u Roču nalazi se apsida koja je oslikana s dva sloja fresaka: stariji sloj datira iz XIV. st., a mlađi iz druge polovice XV. st. Stariji sloj s hagiografskim prizorima pripada talijanskom trecentu, a mlađi je sloj, rad nepoznatog furlanskog majstora renesansnog usmjerenja, a prikazuje Krista u slavi i dvanaest apostola. 

    ROČKA FRESKOSLIKARSKA RADIONICA

    Nakon što vas vodič prerušen u srednjevjekovnog slikara povede nekoliko stoljeća u prošlost i upozna s istarskim freskama, čeka Vas jedinstvena prilika da se okušate u stvaranju freske. U jedinom atelieu takve vrste u Hrvatskoj fresku ćete moći izraditi uz pomoć umjetnika, te ponijeti je kući kao dragi suvenir.

    Info: www.istrianatravel.hr
    e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

  • The only preserved pillar of shame in the shape of a human figure stands near the village Salež. The local population call it "Berlin", after the four-seat carriage known as berlina which once drove between Berlin and Paris and according to legend it was used to expose offenders to public derision. This pillar is made of white stone which cannot be found in the village and presents a human figure wearing a hat in the shape of a Turkish fez; his left arm, to which once shackles were attached for tying up prisoners, is on his chest, and his right arm is lowered, so his fist is between his legs.

  • Glagoljica je najstarije slavensko pismo čiji se nastanak vezuje uz misionarski rad braće Ćirila i Metoda. Njih je bizantski car 863. g. poslao u Moravsku da tamo šire kršćansku vjeru među slavenskim pučanstvom. Tada su Sveta braća odlučila prevesti bogoslužne knjige na staroslavenski jezik koji je bio razumljiv ondašnjem pučanstvu. Kako se riječi tog jezika nisu mogle pisati ni grčkim ni latinskim pismom, Ćiril je izmislio novo pismo – glagoljicu.
    Smrću Ćirila i Metoda, ugasila se i glagoljica u Moravskoj, ali su njihovi učenici prenosili pismo i širili njihove ideje na Zapadu i Jugu. Glagoljica se trajno zadržala jedino kod Hrvata, a najduže se zadržala u Istri i primorskim krajevima Hrvatske i to ponajviše u liturgijske svrhe. Sve do dvadesetih godina XX. st. u crkvama se čitalo i pjevalo iz crkvenih knjiga pisanih glagoljicom, na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Svećenici glagoljaši su svojim djelovanjem snažno obilježili istarsku kulturu i književnost kroz stoljeća. U vrijeme glagoljaštva najrazvijenije sredine bili su gradići poput Roča i Huma. Iako je glagoljica bila crkveno pismo, njome su se ispisivale i oporuke, administrativni dokumenti, javne isprave, ugovori, njome su se služili notari, komunalna uprava, itd. Zahvaljujući glagoljskom pismu i glagoljašima, i do tada, neukog hrvatskog puka u ruralnim sredinama, barem djelomično su dopirala kulturna, književna i duhovna dostignuća europskog srednjovjekovlja.

    GLAGOLJAŠKA AZBUKA

    Da bi Vam glagoljski spomenici bili još zanimljiviji i kako bi ih sami mogli pročitati značajno je upoznati glagoljsko pismo tj. glagoljsku azbuku. Razlikujemo dva tipa glagoljskog pisma: obla glagoljica (kojom su pisani spomenici do početka XII. st.) i uglata glagoljica (kojom je najviše spomenika napisano od XII. do XV. st.). Od XV. st. sve se više koristio glagoljski kurziv. Uz glagoljska slova vežu se i nazivi slova.
    Glagoljica nema posebnih znakova za brojeve, nego se glagoljska slova ujedno koriste i kao brojevne vrijednosti. Kada se slova koriste kao brojevi tada se ispred i iza slova - brojke stavlja točka, a iznad crta (titla).

    Najznačajniji spomenik koji se vezuje uz glagoljsku azbuku jest Ročki glagoljski abecedarij koji se čuva u crkvici Sv. Antuna opata.

  • Ćićarija is the large area covered with meadows and woods that stretches northwest of Buzet. Wood from this area was used to make oars in Venice. The harsh climate renders agriculture impossible, so life in this part of Istria has always been connected with sheep-farming. The inhabitants of Ćićarija known as Ćići were known for the production of coal which was then sold in all parts of Istria, even Trieste and Rijeka. The present-day villages of Æiæarija are mostly very peaceful and almost completely abandoned, perfect for rest and relaxation.

     Today Lanišće is both the center of Ćićarija and the Community of Lanišće with a population of about 400. The village nestles on a slope below Mount Orljak (1106 m) and is dominated by the church of St. Cantian dating from 1927. 

  • Na području Istre pronađeni su neki od najstarijih glagoljskih spomenika – natpisa, grafita i kodeksa. Tu ubrajamo Plominski natpis iz XI. st. i Grdoselski ulomak iz XII. st. To su dva kamena glagoljska natpisa koji predstavljaju temelj za proučavanje glagoljaštva u Istri.
    Buzeština, konkretnije područje Roča, Huma, Sovinjaka i Buzeta osobito je bogato glagoljaškim spomenicima.

    Spomenut ćemo neke značajnije.

    HUMSKI GRAFIT


     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    Izvor fotografije: Cvergla blog

    Na zidovima u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju uparano je oko 40 glagoljskih grafita. Većina ih potječe iz XII. – XV. st. Najstariji među grafitima je svakako Humski grafit iz druge polovice XII. st. Uparan je na desnoj strani apside, na crvenoj borduri, a u transkripciji glasi: Kovača Martina je sve; je vzeta ino ošće jedna.
    Na taj je način nepoznati humski pop glagoljaš zabilježio broj održanih tzv. gregorijanskih misa za kovača Martina.

    HUMSKI GLAGOLJSKI NATPISI
    U Humu je bilo poznato osam glagoljskih natpisa od kojih je jedan napisan na papiru (zalijepljenom na Humskom triptihu) i jedan na crkvenom zvonu (koji je izgubljen), dok su preostali isklesani u kamenu. Prema nalogu talijanskih fašista 1921. g. tri su natpisa devastirana – utučena nazubljenim batom. Ti su natpisi rekonstruirani i njihove kopije se nalaze u prizemlju humske Polače. Ti natpisi su sa ugaonog kamena zapadnog zida zvonika, natpis na kamenoj ploči ugrađenoj iznad glavnih gradskih vrata i natpis na kamenom bloku ugrađenom u pročelje župne crkve koji je prije bio ugrađen u zid stare župne crkve, a svjedoči o njenoj gradnji i kaže: Va ime Božje, amen. Let Gospodnjih 1609, miseca aprila 13, be osnovana sija crikav va vrime pre Mateja Benca tr župana i starešina Martina Gršinića. Oršin, biskup tršački i meštar Juri Gršinić.

    BREVIJAR VIDA OMIŠLJANINA
    Liturgijski kodeks naručen za crkvu Sv. Bartola u Roču.

    ROČKI MISAL
    Iz XV. stoljeća, čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču (Austrija). Napisao ga je vjerojatno Bartol Krbavac.

    MISAL KNEZA NOVAKA
    Datira iz 1368. g., a bio je kupljen za crkvu u Nugli pokraj Roča 1405. g. Taj je misal poslužio kao predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu - Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. Iako nije poznato gdje je knjiga tiskana, zna se da su tisak priredili istarski glagoljaši, a među njima je bio i Juri žakan iz Roča. On je na posljednjoj stranici Misala kneza Novaka zapisao čuvene riječi:

    Vita, vita. Štampa naša gori gre.
    Tako ja oću da naša gori gre,
    1482. miseca ijuna 26. dni
    to be pisano v grade Izule.
    To pisa Juri žakan iz Roča.
    Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro ote.

    KVADRIGA DUHOVNIM ZAKONOM, TLMAČENJE MUKI I KVAREZIMAL
    To su tri dijela koja je preveo, prepisao i preradio poznati ročki glagoljaš Šimun Greblo, krajem XV. st.

  • This is where the Mirna River meets the ancient richness of water mills connects the land and the water in expectation of return. This is where the giants restt. Kotli was once the leading economic village of the Hum area- Humština, with well-known millers and tailors. The water mill has been preserved to this day. Today Kotli is a protected rural complex with preserved courtyards, outer staircases, arched passages and picturesque chimneys. The Mirna river flows through the village forming waterfalls and hollowing cauldron-like forms in stone that gave the village its name (Croatian kotao=cauldron).

    Video Kotli:
    http://www.youtube.com/watch?v=UAqKfYwbxAM&feature=youtu.be
    Source: Dino Alberini

Stranica 1 od 3