• +385 (0) 52 662 343
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
  • Humske freske

    Najstarije i najpoznatije freske nalaze se u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju, iz druge polovice XII. st., a predstavljaju vrlo rijedak primjer bizantskog slikarstva na ovim prostorima. U to vrijeme Hum je pripadao akvilejskom patrijarhu, pa je vjerojatno da su oni bili naručitelji fresaka. Njihov autor je nepoznat, ali njegovo djelo svakako svjedoči o njegovom velikom talentu i vrhunskom freskoslikaru. Iz sačuvanih fragmenata može se zaključiti da je u trijumfalnom luku bio prikaz Navještenja, na južnom zidu nalazio se ciklus iz Kristova života, od kojeg je sačuvan detalj Pohođenja, dok su na sjevernom zidu sačuvani detalji iz ciklusa Kristove muke: Posljednja večera, Judin poljubac, Raspeće, Skidanje s križa i Polaganje u grob. U donjem dijelu sjevernog zida vidljiv je fragmenat koji prikazuje mučeništvo sv. Lovrenca.
    U oslikane zidove uparan je i poznati glagoljski grafit poznat pod nazivom, Humski grafit.
    Upravo iz ove crkvice potječe drveni polikromirani oltarni retabl s tri slike i oslikanom lunetom poznat kao Humski triptih. Iz glagoljskog natpisa na retablu saznajemo da ga je izradio majstor meštar Anton iz Padove (današnje Kašćerge) 1529. g. Humski triptih danas se čuva u pazinskom sjemeništu kao zaštićeni spomenik kulture.

    Ročke freske

    U romaničkoj crkvici Sv. Roka u Roču nalazi se apsida koja je oslikana s dva sloja fresaka: stariji sloj datira iz XIV. st., a mlađi iz druge polovice XV. st. Stariji sloj s hagiografskim prizorima pripada talijanskom trecentu, a mlađi je sloj, rad nepoznatog furlanskog majstora renesansnog usmjerenja, a prikazuje Krista u slavi i dvanaest apostola. 

    ROČKA FRESKOSLIKARSKA RADIONICA

    Nakon što vas vodič prerušen u srednjevjekovnog slikara povede nekoliko stoljeća u prošlost i upozna s istarskim freskama, čeka Vas jedinstvena prilika da se okušate u stvaranju freske. U jedinom atelieu takve vrste u Hrvatskoj fresku ćete moći izraditi uz pomoć umjetnika, te ponijeti je kući kao dragi suvenir.

    Info: www.istrianatravel.hr
    e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

  • Jedini sačuvani stup sramote u obliku ljudske prilike nalazi se kod sela Salež, a domaći ljudi ga još zovu „Berlin“, po berlini, vrsti kočije s četiri sjedala koja je nekada vozila na relaciji Berlin – Pariz, a prema predaji, na takvim su se kolima kažnjenici izvrgavali ruglu. Isklesan je u bijelom kamenu, kakvog nema na području sela, a predstavlja ljudski lik sa kapom na glavi, poput turskoga fesa; lijevu ruku drži na prsima, gdje se nekada nalazio pričvršćen lanac za vezivanje kažnjenika, dok mu je desnica spuštena na tek naviješteni spolni organ. Gotovo nečitak latinski natpis isklesan na prsima kaže:

     ANO1769
     IVSTICIAM
     DILIGITE
     F.F.M.o BZ.o
     Ea.O C.G.e


    Ovaj bi natpis mogao značiti: Pravda ovoj jadnoj pokrajini.
    Postoji i zgoda u kojoj Mate Grižančić, nastanjen u obližnjoj kući, pripovijeda da su stariji ljudi u selu pričali kako je berlin dovezen u Salež sav okićen cvijećem na kolima koja je vuklo šest najsnažnijih volova, a u povorci je bilo 18 djevojaka, odjevenih u bijelo…

  • Povijest „Kosmatoga grada“ puna je legendi i usmenih predaja. Kaštel je služio za nadziranje cijele doline rijeke Mirne i središnje Istre akvilejskim patrijarsima u srednjem vijeku i Mlečanima u XV. st. Kaštel Petrapilosa nalazi se 6 km zapadno od Buzeta, nedaleko ceste koja vodi uz rijeku Mirnu prema Livadama i Motovunu. Srednjovjekovni dvorac smjestio se na visokoj hridi koja dominira širim područjem uz rječicu Bračanu. Stoljećima je predstavljao odličan vojno - obrambeni položaj s kojeg se kontroliralo svako kretanje poljem ili cestom širom doline.

    Prvi pisani izvori spominju utvrdu – Ruin, još u X. st. Od tada pa do početka XIII. st., u Istri su se izmjenjivala razdoblja dugotrajnih borbi za nasljedno pravo vlasti između germanskih feudalnih obitelji, akvilejskih i gradeških patrijarha. Akvilejski patrijarh preuzeo je zamak 1208. g. i držao ga je u posjedu sve do 1420. g. kada ga je oduzela Venecija. Ime feudalca Vulingiusa de Petrapilosa, kao akvilejskog vazala, prvi se put pojavilo u spisu 1210. g.
    Nakon 1420. g. kaštel Petrapilosa je prešao pod upravu Serenissime.
    Godine 1440. mletački je dužd dodijelio Nicoli Gravisiju iz Pirana Castrum Petrapillosae u „vječni feud“ koji je sačinjavalo 12 sela na oko 89 km2 zemlje. Od tada su se izmijenili brojni nasljednici, a Kaštel je opstao sve do kraja XVIII. st., iako je prema nekim izvorima Kaštel izgorio u drugom desetljeću XVII. st. i poslije nije više bio obnavljan. Crkva Sv. Marije Magdalene koja se nalazi u sklopu kaštela Petrapilose ostala je u funkciji sve do 1793. g., iako se život u utvrdi ranije ugasio. U crkvici su nakon početka obnavljanja 1999. g., pronađeni brojni ostatci srednjovjekovnih fresaka koji se danas čuvaju u Zavičajnom muzeju u Buzetu.

  • Ta je crkvica najzanimljiviji sakralni objekt u Buzetskom dekanatu, jer ju definiraju tri epohe i faze gradnje. Najranije je izgrađen pravokutni romanički brod, kasnije je s istočne strane dograđeno kasnogotičko svetište. Na apsidama se nalaze lijepi gotički prozori sa zašiljenim vrhom, bogatim mrežištem i izvornim ostakljenjem, što se rijetko viđa u Istri.
    U trećoj fazi izgradnje, s južne strane dodana je renesansna sakristija. Tijekom XVII. st. izgrađena je veća barokna lopica neobičnog tlocrta i lepezastog krova. Jedan zanimljivi detalj iz unutrašnjosti crkve svakako je svetište sa rebrastim zvjezdano ukomponiranim svodom. Ovakvo rješenje svoda jedinstven je primjer u cijeloj regiji.

  • Zavičajni muzej Grada Buzeta osnovan je 1961.g. i sve do 1975. djelovao je samostalno. Tada se priključuje Narodnom sveučilištu «Augustin Vivoda» dio kojega je i danas. Od svog nastanka zadržao je karakter gradskog ili zavičajnog muzeja, pa se zbirke uglavnom sastoje od građe prikupljene na području Grada Buzeta.
    Zavičajni muzej grada Buzeta,  smješten je u palači Bigatto iz 1639.g.,  u Starom gradu Buzetu, sa stalnim postavima arheološke zbirke s lapidarijem, etnološke zbirke i galerije za povremene likovne izložbe i koncerte. Otvorene su još i izložbe «Antifašistička borba na Buzeštini» i «Kostel Pietrapeloza – O tragovima fresaka iz crkvice Sv. Magdalene».
    Muzej u svom sastavu ima dvoranu za povremene izložbe, obrtničke radionice te knjižnicu i fototeku. Jedan od najzanimljivijih izložbenih primjeraka koji se može vidjeti u muzeju, svakako je i Buzetska naušnica.

    Ljetno radno vrijeme muzeja (07. i 08.mjesec): 
    Radnim danom  09.00h-15.00h, 17.00h-20.00h
    Vikendom i blagdanom 09.00h-12.00h
    Subotom i nedjeljom uz prethodnu najavu na br. Tel. 00385 52 662-792 ili 
    na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
    Cijena ulaznica: Odrasli – 15,00 kn, za djecu i grupe (više od 5 osoba) – 10,00 kn.

    Posjetite neke od sačuvanih obrtničkih radionica koje se nalaze pod okriljem Zavičajnog muzeja Grada Buzeta. 

    Češljarski obrt
    Sadrži stroj na ručni pogon za izradu i glačanje češljeva od rogova istarsko-podolskog goveda (boškarina),  potrebne alate i proizvode. To je jedina češljara takve vrste u Istri.
     
    Kovački i kolarski obrt
    Sadrži izvorni alatom i proizvode kovačke i kolarske radionice, nalazi se u autentičnom prostoru nekadašnje gradske kovačnice.
     
    Stara gradska pekara
    Nalazi se u autentičnoj zgradi s originalnom krušnom peći, gdje se i nekada pekao kruh te drugi pekarski proizvodi

Turistička zajednica Grada Buzeta  |  Buzet Tourist Office  |  Ente turistico della città di Buzet  |  Tourismusverband Buzet   |  Šetalište Vladimira Gortana 9, HR-52420 Buzet, Hrvatska-Croatia
T. 00385 (0) 52 662 343  |  F. 00385 (0) 52 662 343
Impressum  | Privatnost  | Statut TZ Buzeta  | Financijski izvještaj  | Izvještaj o radu

© 2017 Cursor d.o.o.. Sva prava pridržana. Izgled: Aplikko