• +385 (0) 52 662 343
  • Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
  • Utemeljen je kao ilirsko naselje, a prerastao je u rimski castrum; u srednjem vijeku preobrazio se u utvrđeni kaštel ograđen zidinama s obrambenim kulama te Velikim vratima i Malim vratima. Tijekom 15. i 16. stoljeća Roč je bio središte hrvatske pismenosti, nakladništva i tiskarstva temeljenih na najstarijem slavenskom pismu, glagoljici.

    Nalazi se oko 10 km istočnije od Buzeta.
    Roč je još jedan gradić na brdu opasan zidinama koji se spominje davne 1064. g.
    Jedan od najvažnijih spomenika srednjeg vijeka je romanička crkvica Sv. Roka. Njena unutrašnjost oslikana je freskama u dva sloja, i to iz XIV. i XV. stoljeća.

    U crkvi Sv. Antuna nalazi se na zidu ispisan glagoljski abecedarij, jedan od važnijih svjedoka glagoljaške pismenosti u Roču. Treća po redu crkva u Roču je župna crkva Sv. Bartola s orguljama.
    Jedni od najvažnijih poznavatelja glagoljskog pisma, krajem XV. st. bili su Šimun Greblo i Juri žakan koji je na stranicama Misala kneza Novaka zapisao vijest o tiskanju prve hrvatske tiskane knjige (Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine). U smislu očuvanja glagoljske baštine, u Roču se svake godine održava „Mala glagoljska akademija“ koju pohađaju učenici šestih razreda osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Tu uče čitati i pisati glagoljicu, te se dublje upoznaju sa glagoljskom baštinom.

    Katedra Čakavskog sabora iz Roča je 2000. g. ostvarila značajan projekt i obogatila Roč replikom Gutenbergove glagoljske tiskarske preše. Autor projekta je prof. Frane Paro, a preša se može razgledati uz prethodnu najavu na broj tel. 00 385 (0) 91 567 9520 (Katedra Čakavskog sabora Roč).

    Roč je i gradić glazbenog amaterizma. Ovdje se, u organizaciji KUD - a „Istarski željezničar“ Roč, svake godine u svibnju održava međunarodna manifestacija „Z armoniku v Roč“ koja okuplja svirače na dijatonskim harmonikama – triestinama.

    Po obilasku Roča, možete se okrijepiti u Ročkoj konobi uz specijalitete domaće kuhinje.

     

    Izvor: Cvergla blog   

    KARTA ROČKIH ZNAMENITOSTI (pdf)

  • Vrata svijeta. Ulazimo u najmanji grad na svijetu koji je prema legendi nastao kada su divovi gradili gradove u dolini Mirne te od preostalog kamenja na kraju izgradili Hum. Prvi se put spominje 1102. godine. Gradske zidine su čuvale mjesto od čestih prodora Mlečana i Turaka. Na zapadnim gradskim vratima dva su glagoljaška zapisa. Vrata se svake godine svečano otvaraju na Dan grada Huma kada se bira novoga župana „na leto dan“. Nalazi se 7 km od Roča.


    Osim što je poznat kao najmanji grad na svijetu, odnedavno ponosno nosi i naziv Grada biske, a biska je rakija sa imelom, čija receptura potječe upravo iz Huma. Svake godine krajem listopada upravo u ovom gradiću održava se Smotra rakija gdje se poznati proizvođači rakija iz cijele Istre natječu za najbolju rakiju. Danas Hum ima oko dvadesetak stanovnika. Gradić se može obići za 5 minuta, a dulje se možete zadržati u Humskoj konobi kušajući neke od  poznatih istarskih specijaliteta, ili kupiti poneki suvenir u humskoj Galeriji (kontakt: 00 385 (0) 52 660 054) ili Trgovini „Imela“ (kontakt: 00 385 660 005).


    U ovom je mjestu ostao sačuvan običaj biranja župana na leto dan, kada se po drevnom običaju bira seoski poglavar.
    U Humu završava i poznati spomen - kompleks glagoljici, Aleja glagoljaša koja se proteže na 7 km dugom putu od Roča do Huma. Više na www.hum.hr

    KARTA HUMSKIH ZNAMENITOSTI (pdf)

  • Glagoljica je najstarije slavensko pismo čiji se nastanak vezuje uz misionarski rad braće Ćirila i Metoda. Njih je bizantski car 863. g. poslao u Moravsku da tamo šire kršćansku vjeru među slavenskim pučanstvom. Tada su Sveta braća odlučila prevesti bogoslužne knjige na staroslavenski jezik koji je bio razumljiv ondašnjem pučanstvu. Kako se riječi tog jezika nisu mogle pisati ni grčkim ni latinskim pismom, Ćiril je izmislio novo pismo – glagoljicu.
    Smrću Ćirila i Metoda, ugasila se i glagoljica u Moravskoj, ali su njihovi učenici prenosili pismo i širili njihove ideje na Zapadu i Jugu. Glagoljica se trajno zadržala jedino kod Hrvata, a najduže se zadržala u Istri i primorskim krajevima Hrvatske i to ponajviše u liturgijske svrhe. Sve do dvadesetih godina XX. st. u crkvama se čitalo i pjevalo iz crkvenih knjiga pisanih glagoljicom, na staroslavenskom jeziku hrvatske redakcije. Svećenici glagoljaši su svojim djelovanjem snažno obilježili istarsku kulturu i književnost kroz stoljeća. U vrijeme glagoljaštva najrazvijenije sredine bili su gradići poput Roča i Huma. Iako je glagoljica bila crkveno pismo, njome su se ispisivale i oporuke, administrativni dokumenti, javne isprave, ugovori, njome su se služili notari, komunalna uprava, itd. Zahvaljujući glagoljskom pismu i glagoljašima, i do tada, neukog hrvatskog puka u ruralnim sredinama, barem djelomično su dopirala kulturna, književna i duhovna dostignuća europskog srednjovjekovlja.

    GLAGOLJAŠKA AZBUKA

    Da bi Vam glagoljski spomenici bili još zanimljiviji i kako bi ih sami mogli pročitati značajno je upoznati glagoljsko pismo tj. glagoljsku azbuku. Razlikujemo dva tipa glagoljskog pisma: obla glagoljica (kojom su pisani spomenici do početka XII. st.) i uglata glagoljica (kojom je najviše spomenika napisano od XII. do XV. st.). Od XV. st. sve se više koristio glagoljski kurziv. Uz glagoljska slova vežu se i nazivi slova.
    Glagoljica nema posebnih znakova za brojeve, nego se glagoljska slova ujedno koriste i kao brojevne vrijednosti. Kada se slova koriste kao brojevi tada se ispred i iza slova - brojke stavlja točka, a iznad crta (titla).

    Najznačajniji spomenik koji se vezuje uz glagoljsku azbuku jest Ročki glagoljski abecedarij koji se čuva u crkvici Sv. Antuna opata.

  • Na području Istre pronađeni su neki od najstarijih glagoljskih spomenika – natpisa, grafita i kodeksa. Tu ubrajamo Plominski natpis iz XI. st. i Grdoselski ulomak iz XII. st. To su dva kamena glagoljska natpisa koji predstavljaju temelj za proučavanje glagoljaštva u Istri.
    Buzeština, konkretnije područje Roča, Huma, Sovinjaka i Buzeta osobito je bogato glagoljaškim spomenicima.

    Spomenut ćemo neke značajnije.

    HUMSKI GRAFIT


     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

     

    Izvor fotografije: Cvergla blog

    Na zidovima u crkvici Sv. Jeronima na humskom groblju uparano je oko 40 glagoljskih grafita. Većina ih potječe iz XII. – XV. st. Najstariji među grafitima je svakako Humski grafit iz druge polovice XII. st. Uparan je na desnoj strani apside, na crvenoj borduri, a u transkripciji glasi: Kovača Martina je sve; je vzeta ino ošće jedna.
    Na taj je način nepoznati humski pop glagoljaš zabilježio broj održanih tzv. gregorijanskih misa za kovača Martina.

    HUMSKI GLAGOLJSKI NATPISI
    U Humu je bilo poznato osam glagoljskih natpisa od kojih je jedan napisan na papiru (zalijepljenom na Humskom triptihu) i jedan na crkvenom zvonu (koji je izgubljen), dok su preostali isklesani u kamenu. Prema nalogu talijanskih fašista 1921. g. tri su natpisa devastirana – utučena nazubljenim batom. Ti su natpisi rekonstruirani i njihove kopije se nalaze u prizemlju humske Polače. Ti natpisi su sa ugaonog kamena zapadnog zida zvonika, natpis na kamenoj ploči ugrađenoj iznad glavnih gradskih vrata i natpis na kamenom bloku ugrađenom u pročelje župne crkve koji je prije bio ugrađen u zid stare župne crkve, a svjedoči o njenoj gradnji i kaže: Va ime Božje, amen. Let Gospodnjih 1609, miseca aprila 13, be osnovana sija crikav va vrime pre Mateja Benca tr župana i starešina Martina Gršinića. Oršin, biskup tršački i meštar Juri Gršinić.

    BREVIJAR VIDA OMIŠLJANINA
    Liturgijski kodeks naručen za crkvu Sv. Bartola u Roču.

    ROČKI MISAL
    Iz XV. stoljeća, čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Beču (Austrija). Napisao ga je vjerojatno Bartol Krbavac.

    MISAL KNEZA NOVAKA
    Datira iz 1368. g., a bio je kupljen za crkvu u Nugli pokraj Roča 1405. g. Taj je misal poslužio kao predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu - Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. Iako nije poznato gdje je knjiga tiskana, zna se da su tisak priredili istarski glagoljaši, a među njima je bio i Juri žakan iz Roča. On je na posljednjoj stranici Misala kneza Novaka zapisao čuvene riječi:

    Vita, vita. Štampa naša gori gre.
    Tako ja oću da naša gori gre,
    1482. miseca ijuna 26. dni
    to be pisano v grade Izule.
    To pisa Juri žakan iz Roča.
    Bog mu pomagai i vsem ki mu dobro ote.

    KVADRIGA DUHOVNIM ZAKONOM, TLMAČENJE MUKI I KVAREZIMAL
    To su tri dijela koja je preveo, prepisao i preradio poznati ročki glagoljaš Šimun Greblo, krajem XV. st.

  • Vrlo važan i osobit spomenik glagoljici koji je podignut 1977. g. uz cestu od Roča do Huma. Aleja glagoljaša je projekt Čakavskog sabora. Idejni je začetnik Zvane Črnja, a osmislili su je prof. dr. Josip Bratulić i kipar Želimir Janeš. Aleja započinje podno Roča – Stupom Čakavskog sabora. To je obilježje u obliku glagoljskog slova S koje simbolizira prvo slavensko pismo i početke slavenske pismenosti. Ostalih deset spomen - obilježja čine: Stol Ćirila i Metoda, Sijelo Klimenta Ohridskog, Vidikovac Grgura Ninskog, Glagoljski lapidarij, Klanac hrvatskog Lucidara, Uspon Istarskog razvoda, Zid hrvatskih protestanata i heretika, Odmorište žakna Jurja, Spomenik otporu i slobodi te Vrata Huma.

    Stol Ćirila i Metoda – naziv koji je ujedno i zapisan na obodu stola latinicom, ćirilicom i glagoljicom. Pored Stola posađena su i dva čempresakoja simboliziraju Svetu braću Ćirila i Metoda.

    Sijelo Klimenta Ohridskog – ispod velikog hrasta stoji isklesana učiteljeva stolica (katedra) i oko nje kameni blokovi kao stolice za učenike. Ovo obilježje je posvećeno Klimentu Ohridskom najzaslužnijem učeniku i sljedbeniku Ćirila i Metoda koji je ujedno bio i osnivač slavenskog sveučilišta, škole što ju je osnovao u Ohridu (Makedonija) nakon što je poslije Metodove smrti (885. g.) morao bježati iz Moravske.

    Glagoljski lapidarij – u mjestu Brnobići, točno ispred Crkvice Gospe od Snijega, u zid su ugrađena glagoljska znamenja koja predstavljaju glagoljske natpise iz Istre, Kvarnerskih otoka te iz Dalmacije, a to su: Plominski ulomak, Kninski ulomak, Valunska ploča, Krčki natpis, Plastovski ulomak, Baščanska ploča, Kamenica za blagoslovljenu vodu iz Mošćenica, Grdoselski ulomak, Kustodija iz Vrha, Senjska ploča i Supetarski ulomak. Lapidarij je realizirao dr. Branko Fučić, a svečano je otkriven 1984. g.

    Klanac hrvatskog Lucidara – podno sela Brnobići zazidan je suhozid u obliku planine Učke i na vrh je postavljen fino oblikovan kamen koji predstavlja oblak nad Učkom. Ovo je obilježje posvećeno hrvatskom Lucidaru srednjovjekovnoj enciklopediji kojom su se služili i naši glagoljaši. U toj enciklopediji nepoznati glagoljaš je zapisao o Istri: Vaspet je jedna vlast jaže zovet se Istrija. I v tej zemlji je jedna gora, jaže zovet se latinski Olinfos, jaže je Učka. I te gori visokost ide daže pod oblaki.  

    Vidikovac Grgura Ninskog – kameni blok na kojem je uklesana abeceda latinskim, ćiriličnim i glagoljskim pismom. Slova su poredana usporedo kako bi posjetitelji mogli uspoređivanjem lakše naučiti slova onog pisma koje im je nepoznato.       

    Uspon Istarskog razvoda – Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. st. o razgraničenju posjeda feudalnih gospodara Istre: akvilejskog patrijarhata, Pazinske knežije i Venecije. Isprave su bile pisane latinskim, njemačkim i hrvatskim jezikom, a sačuvan je prijepis na hrvatskom jeziku kojeg je sastavio pop glagoljaš Mikula Gologorički.
    Spomen – obilježje sastoji se od kamenih blokova isklesanih u obliku glagoljskih slova, a može se iščitati naziv Istarski razvod. U dnu brda nalazi se glagoljsko slovo „L“ kao ulazna vrata, a na vrhu je postavljen županski stol.

    Zid hrvatskih protestanata i heretika - kameni zid u čijoj je sredini u kamenom bloku uklesano glagoljsko slovo S, te su u njegovom gornjem dijelu upisana imena poznatijih hrvatskih protestanata i heretika. U zid je također ugrađeno sedam kamenih ploča s citatima iz njihovih djela.

    Odmorište žakna Jurja – obilježje posvećeno Jurju žaknu, istarskom glagoljašu koji je u Misalu kneza Novaka iz 1368. g. (Misal koji je kupljen 1405. g. za potrebe crkve u Nugli kod Roča) najavio tiskanje prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. g. Sedam kamenih kocki koje podsjećaju na kalupe za ručno slaganje knjiga, ispisuju: žakan Juri.   

    Spomenik otporu i slobodi - spomen  obilježje koje se nalazi na samom ulazu u Hum. Sastoji se od tri kamena bloka jedan na drugom. Pojedini blok simbolizira jedno povijesno razdoblje: stari vijek, srednji vijek i novi vijek. Sva tri bloka zajedno simboliziraju otpor žitelja Humštine i vječitu težnju za mirom i slobodom.

    Vrata Huma – posljednje spomen - obilježje Aleje koje završava ulaskom u najmanji grad na svijetu – Hum. Vrata Huma napravljena su od bakra, s rukohvatima u obliku volovskih rogova. Na dvjema alkama ispisane su riječi dobrodošlice. U gornjem dijelu vrata nalazi se kalendarij u obliku polukružno postavljenih medaljona s prizorima iz seoskog života po mjesecima.

Turistička zajednica Grada Buzeta  |  Buzet Tourist Office  |  Ente turistico della città di Buzet  |  Tourismusverband Buzet   |  Šetalište Vladimira Gortana 9, HR-52420 Buzet, Hrvatska-Croatia
T. 00385 (0) 52 662 343  |  F. 00385 (0) 52 662 343
Impressum  | Privatnost  | Statut TZ Buzeta  | Financijski izvještaj  | Izvještaj o radu

© 2017 Cursor d.o.o.. Sva prava pridržana. Izgled: Aplikko